9. Susret hrvatskih folklornih ansambala

IZVJEŠĆA s 9. Susreta hrvatskih folklornih ansambala

 

 

 

Hanibal Dundović

Uvodne primjedbe

U dva dana, subotu popodne i nedjelju prije podne, odvijao se program Susreta s 2 različita programa. Na Susretima sudjelovalo je ukupno 11 društava, svatko s dvije točke, sa izuzetkom "Matije Gupca", Gornja Stubica, koje je nastupilo samo drugi dan, u nedjelju, s jednom točkom.

Najava programa

Rado vjerujem da predstavljanje društava publici putem najave može imati svoje opravdanje i da na tome neka društva vjerojatno insistiraju. Međutim, kako tiskani program donosi upravo te podatke, ovakva najava posve je nepotrebna; ona ne samo da vremenski opterećuje predstavu, ona još i prekida kontinuirano odvijanje programa i time remeti ukupni dojam.

Usmena najava treba biti kratka i u njoj samo najosnovniji podaci: naziv točke i izvođača, te ev. ime koreografa, ali onda i ostalih sudionika (!) i voditelja. Predlažem da se ovo korigira već na slijedećem Susretu.

Pozornica

u Sportskoj dvorani bila je definirana u pozadini ukusno aranžiranim horizontom s primjercima narodnog veza, te sa strane štandovima na kojima su bili ponuđeni predmeti narodne radinosti, suveniri i dr, što je uz rasvjetu činilo privlačan i funkcionalan izvođački prostor.

Program Susreta

Predstave su se odvijale prema unaprijed utvrđenom programu, uredno i bez zastoja. Razina izvedenih točaka (uz rijetke izuzetke) bila je više nego zadovoljavajuća. Ovdje bih posebno istakao značajan pomak u vokalnoj pratnji koja godinama predstavlja problem. Nadati se je da će ovaj pomak biti konstanta u daljnjem radu društava i budućih Susreta.

Uz neprisustvovanje naših renomiranih amaterskih ansambala, uglavnom iz većih gradova, što je već postala uobičajena praksa (?!), društva koja su nastupala u završnici ovih Susreta, pokazala su svoje ne male sposobnosti i tako dobila priliku da se istaknu, što su i zaslužila.

Poseban program za sudionike Susreta - Organizacija

Odvijao se tijekom subote prije podne (upoznavanje grada iz autobusa, uz vođenje), posjet galeriji Hlebine i galeriji Josipa Generalića. U nedjelju prije podne, prije drugog nastupa u Sportskoj dvorani, upriličen je na glavnom trgu mimohod svih grupa u narodnim nošnjama.

Također, svaki sudionik dobio je bedž, suvenir i dr. Već iz izloženog može se vidjeti da je ovaj Susret bio odlično organiziran, moglo bi se čak reći grandiozno.

9. SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA

Koprivnica, 19. - 20. listopada 2002. - Športska dvorana

1. KUD "KOPRIVNICA", Koprivnica

"Lepa moja gorica zelena" - pjesme i plesovi Zagorja

Uvodna pjesma snažno intonirana. Ukupna slika dojmljiva, no kod nekih pjesama zbog manjeg broja muških izvođača dolazi do neravnoteže u volumenima muškog i ženskog zbora.

Kod plesa i pjesme "Igrajte nam mužikaši" dvije lese sa svake strane u pozadini, malim pomacima u prostoru sitnim koracima s privlačenjem, stilski treba biti čvršće.

Kraj točke zahtjeva nešto življe plesanje.

Sve vrlo uredno i kao cjelina stilski odmjereno.

"Zorja, moja zorja" - pjesme i plesovi Podravine

Brojni ansambl discipliniran. U bržim dionicama plesa, pogotovo u vrtnjama, poželjno nešto više poleta.

Ukupni dojam vrlo dobar. Vidljiv napredak grupe. Primjetan dobar rad voditelja.

2. KUD "PETAR PRERADOVIĆ", Đurđevac

"Lički plesovi"

Tekst uvodne pjesme "Dalmacijo lijepih djevojaka" ne čini se vjerodostojnim; vrlo rijetko se u pjesmi jednog kraja govori o drugom (utjecaji u melodiji da, u plesu/plesanju da, ali u tekstu rijetko, gotovo nikako), no da je tekst i autentičan, on nije tipičan i ne bi ga trebalo rabiti.

Kolovođa u šaljivoj pastirskoj igri ("vujo") glasovno uvjerljiv.

U ženskom mimičkom plesu "paun", kod gesta, treba se kloniti oštrih pokreta koji djeluju vojnički, a trebalo bi ženski lirski. 

"Zagorski plesovi"

Točka započinje pjevnim uvodom ("Oj, Jelo") u zanimljivom aranžmanu. 

Sve što dalje slijedi ("Igrajte nam mužikaži", polkica, drmeš) niže se sigurno, poletno i što je najvažnije proživljeno. Dobar rad voditelja. 

3.KUU "VESELI MEĐIMURCI" - Čakovec

"Igrajte nam japa" - međimurski plesovi

Dijelovi točke ("Međimurski lepi dečki" i drugi) kod momaka u koraku s privlačenjem, te u parovima sa šeširima, bili su čvrsti kako to stil plesanja ovog kraja zahtijeva. No, tzv. "križni korak" kod plesača bio je dvostruko polaganiji, što već plesno djeluje neprirodno. Zašto? Ne mogu to izvesti? Bilo bi dobro da plesači raspolažu s nešto više plesnosti.

Izvedba u cjelini korektna iako za "vesele Međimurce" nedovoljno proživljena.

"Poskočnica" - međimurski plesovi

Kao i gornja točka, izbor međimurskih plesova i pjesama u korektnoj izvedbi. 

Udarci plesača nogom o pod ovako izvedeni - neprirodno i isforsirano - stilski je odudaralo od onoga što možemo nazvati međimurskim stilom plesanja.

Grupa blizu izvornoj, no nedostaje joj nešto više prirodnosti.

4. FA "GRUBIŠNO POLJE"

"Lepo ti je zbora pogledati" - pjesme i plesovi Pokuplja

Uvodna pjesma u duetu: muški glas pjeva u stilu ličkog (kordunaškog?) pjevanja, što odudara od onog što Pokupljem zovemo.

Točki u cjelini nedostaje dovoljno "reprezentativnog" materijala, pa ona djeluje nekako "isprazno" i - neuvjerljivo. Sav u plesovima izneseni plesni materijal, nije ništa drugo nego "vezni koraci" koji kao takvi - neutralni, nedovoljno upućuju na plesni folklor jednog kraja. Na taj način čitava jedna regija, i ne nezanimljiva, ovdje je svedena na nekoliko "polukoraka".

Nasuprot ovome, ansambl je točku izveo disciplinirano i uredno.

"Tkoj´ za kolo, nek´ ide u kolo" - plesovi i pjesme Bilogore

Za folklor Bilogore, plesni i pjevni, pa i nošnja, ne može se reći da je scenski posebno atraktivan i za scensku obradbu zahvalan. Utoliko je svaki pokušaj na ovom polju vrijedan pažnje. 

Među plesovima koji si izvedeni korektno, zanimljiva je ideja nijemog kola, pri čemu se čuje samo šum koraka, koji postaje sve tiši i polaganiji.

Sam kraj točke, uz pjesmu "Hop, lane Milovane" (obično vezana na Podravinu) dolazi nekako naglo, nepripremljeno, što šteti točki.

5. FA "MATIJA GUBEC", Karlovac

"Evo mi kola koga j´ voja"- kolo poskočica, "linđo"

Već sam više puta naglasio kako je dobra izvedba "poskočice", uz još neke plesove, kamen kušnje ne samo za pojedine plesače, nego i za cijelu izvođačku grupu.

Ples je ovdje bio dovoljno razigran da nas uvjeri u vjerodostojnost onoga što se odvija na pozornici. Plesači su uspjeli stilski dočarati ovaj mediteranski ples, pri čemu je kolovođa, kao važna uloga u plesu, u svojim komandama bio uvjerljiv, a lijeričar čvrsta podrška plesu.

Koreografski, posebno je bio uspio dio u kojem dva para, svaki ponaosob, izvodi svoju plesnu dionicu. Ovdje bi bilo dobro, ako je to moguće, uvođenje još jednog para sa sličnim zadatkom, što bi ovu ideju dodatno pojačalo.

"Volim gajde neg´ tambure troje"- plesovi i pjesme Baranje

Iza duhovito odabranog naslova vidjeli smo pjesme i plesove Baranje. Kako već naslov sugerira, ovdje su u centru interesa gajde. 

U svim sastavnicama ove točke u tome se i uspijeva. Jedina primjedba tiče se ženskog sola u pjesmi orijentalnog ugođaja(?), što distonira sa ukupno prikazanim materijalom, a svojom izvedbom nije na razini inače vrlo uspjele točke.

FA "Matija Gubec" došao je na Susrete s dvije zanimljive koreografije u dobrim izvedbama, koje su unijele svježinu u program Susreta.

Primjetan dobar rad voditelja i vidljiv napredak grupe.

6. KUD "ŠUMARI", Vinkovci

"Ženina volja" - plesovi i pjesme Posavine

U poznatoj koreografiji, već klasici folklornog plesnog repertoara, redaju se pjesme i plesovi.

Kod "Leneka", pjesme uz scenski pokret, pokret je mjestimice groteskan (djevojke ostaju pognute u stop slici, kao na startu neke trke, što djeluje groteskno i neodgovarajuće). Kod plesa "kosci kose" momci nakon košnje stanu ukopani u pozi, kao da će krenuti u odlučujući boj (opet stop slika!). U inače dobro izvedenoj i poletnoj točki, ovi detalji svojom nezgrapnošću snizuju ukupni dojam. 

"Kola iz Slavonije"

Točka lijepo započinje skupnom pjesmom "Oj, rastiću.."; slijede uobičajeni plesovi "Hajd, na lijevo" i drugi, uglavnom u dobroj izvedbi. U "kolu", međutim, počimalja se uopće ne čuje, ne znam kako to uopće može funkcionirati. U "slavonskom kolu" za koje se može reći da je jedna institucija, pjesma u kolu ovdje se izjednačava s poskočicom u kolu. Zašto? Vinkovci, kada se radi o slavonskim kolima, trebaju u svemu biti pouzdani tumači svoje tradicije.

7. KUD "VELIKA MLAKA", Velika Mlaka

"Jurjevski običaji"

Točku otvara jurjevska pjesma duga i jednolična. Ona se proteže cijelom točkom. Slijede plesovi "sito", "drmeš", otplesano dosta živahno. Na kraju momci preskaču krijes, koji je ovdje predočen "kupčekom" grančica. Da je jurjevska pjesma bila otpjevana dobro u nekom suvislom aranžmanu i da su dečki skakali preko nečega što bi gledateljima moglo dočarati jurjevski krijes, ova točka mogla bi biti i zanimljiva. 

Možda to još uvijek može biti.

"Plesovi Bizovca"

U dva tipa nošnji ansambl izvodi nekoliko tipičnih slavonskih kola: "kolo", "kabanica" i druge. Starije žene koje se u točki pojavljuju, početno nisu baš pomogle u pjesmi možda i zbog nesigurne tamburaške pratnje na početku, kasnije se pomoć žena u pjesmi mogla osjetiti. Plesno, "kolo" je bilo dobro otplesano snažno i kompaktno.

8. RKUD "RUDAR", Raša

"Labinski tanac na lesi"

Duga uvodna šetnja uz roženice. Slijedi ples balun uz pratnju miha, usporedno s plesom, sa strane odvija se igra "šije-šete" (po dalmatinski, kako se to kaže na istrijansku?)

"Labinski tanac na nogi" 

Uz dva miha i roženice. "Rudar" je izvorna grupa i svirači na roženicama i mihu znaju dobro svoj posao; plesači su ipak nešto drugo. Kod šetnje u paru nekih plesača, držanje je izrazito loše: neki mladi plesači kao da ih drži lumbago.

Izvornost ne može biti pokriće za loše, neestetsko držanje, pogotovo na pozornici.

U ovoj točki pojavljuje se jedan novi instrument - usna harmonika. Ona lijepo svira, ali mi svirača ne možemo vidjeti, on je iz nekog razloga dobro i uporno skriven iza drugih izvođača.

Već iz gornjeg se vidi da svaka grupa, i ona izvorna, mora imati voditelja koji je odgovoran za nastup i ovako nešto mora zamijetiti i intervenirati, makar i na pozornici (to je kod izvorne grupe jednostavno).

9. KUD "DALMACIJA", Dugi Rat

"Plesovi otoka Korčule"

Od točke sastavljene od plesova zasnovanih isključivo na trokoraku i polkicama, te društvenim igrama s pantomimom, ne treba mnogo očekivati: sve to postoji, ima svoju društvenu funkciju i treba izvoditi i prikazivati. Koji put je samo problem s pantomimskim dijelom u njima zbog moguće nevještine. Korektna koreografija u korektnoj izvedbi.

"Stari splitski plesovi"

I ovdje trokoraci i polkice, ali dostojanstveno držanje plesača i elegantna nošnja starog Splita, i sve je drugačije.

Stilski odmjereno.

10. "FOLKLORNI ANSAMBL BRODA", Slavonski Brod

"Bunjevački plesovi"

U uvodnom plesu "rokoko", u pratećoj pjesmi ("Oj, djevojko Bunjevko") drugi glas je vodeći (?). U nizu plesova koji slijede ("srdim se dušo", momačko", "veliko") većina plesača pokazuje plesnost potrebnu za izvođenje bunjevačkih plesova. U jednom dijelu, pred kraj točke, plesači su malo požurili i na trenutak bili u raskoraku s muzičkom pratnjom, no to nije kvarilo opći dojam. Nakon duljeg vremena jedna grupa otplesala je bunjevačke plesove kako treba.

"Hrvatsko kolo" - starogradski plesovi

Plesači i plesačice u toaletama i svečanim odijelima, elegantnim koracima klize pozornicom kao na svojim promenadama, balovima, redutama i drugim prilikama.

Ipak i ovdje treba voditi računa da na sceni doslovno svaki korak i svaka najobičnija gesta zna biti važna, značajna u nekom smislu. Ne može se na njoj hodati "privatnim" korakom, on kao i sve drugo na sceni mora na izvjestan način biti posebno dotjeran, stiliziran. Ovdje smo vidjeli neke plesače koji su se šetali privatno, a ne kao plesači - plesno.

Simpatično.

11. KUD "MATIJA GUBEC", Gornja Stubica

"Plesovi i pjesme stubičkog kraja"

Uvodno je nastupio vokalni kvintete starijih žena koje smo čuli i u boljoj formi, no uvijek je lijepo dovesti na pozornicu starije izvođače koji već svojom dobi mogu jamčiti autentičnost. U poznatom nizu plesova stubičkog kraja od "ženine volje" nadalje, susrećemo se s najvažnijom odlikom ovog ansambla - lakoćom plesanja.

Izvorna grupa.

 

Zagreb, 30. listopada 2002.

Hanibal Dundović, v.r. 

 


 

Mihael Ferić

35 000 SLAVONSKI BROD
Petra Krešimira br. 6
Tel. 035/446 620, mob. 091/518 1806

 

OSVRT NA GLAZBENI PROGRAM 9. SUSRETA HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA

I. Opći dojam

Na 9. Susretu hrvatskih folklornih ansambala u Koprivnici 19. i 20. listopada 2002. godine sudjelovalo je 11 folklornih ansambala, od kojeg je broja 10 ansambala nastupilo na dva koncerta, a jedan samo na drugom koncertu.

Svi su ansambli bili dobro pripremljeni i uvježbani, cjelokupni je program bio ujednačen, bez oscilacija i većih padova, a izvedbe zanimljive i raznovrsne.

Izvođene su koreografske obrade plesova iz zavičaja, šireg okruženja ili drugih krajeva Hrvatske, scenske obrade običaja, te glazbene obrade hrvatskih narodnih pjesama i plesova u vokalnoj, instrumentalnoj i vokalno-instrumentalnoj izvedbi.

Pored imena autora koreografije u programskoj je knjižici trebalo upisati autore glazbenih obrada kako ne bi ostali anonimni, a da bi se komplimenti ili primjedbe mogle uputiti onome na koga se odnose. Ako je autor koreografije i obrađivač glazbe, onda to treba navesti. Istu sam primjedbu dao na 7. Susretu hrvatskih folklornih ansambala, no nije uvažena.

Kod nekih ansambala među plesačima, pjevačima i sviračima ima dosta dječaka i djevojčica, pa čak i djece što se odražavalo u vizuelnom neskladu, pjesmi i plesanju. Nedostatak odraslih nadomješta se djecom, i to je realnost nekih društava.

U ansamblima gdje je više takvih članova (dječaka mutanda i postmutanda) pjevanje je nedorečeno, glasovno nezrelo, pa čak i intonativno upitno.

Izuzimajući spomenutu primjedbu, kod većine je pjevanje skladno i intonacijski čisto, postava glasa (impostacija) dobra, a tonaliteti i opseg melodije i pratećih glasova podešeni mogućnostima pjevača. Odstupanja su gotovo zanemariva. Kod većine je plesnih ansambala nesrazmjeran odnos ženskih i muških plesača i pjevača. Muških je premalo, a nedostatak je još uočljiviji ako su u ansamblu umjesto odraslih dječaci i djeca. Osim vizuelnog nesklada, taj se nesrazmjer naročito odražava na pjesmi i pjevanju.

Među sviračkim sastavima najviše ima tamburaša u kombinaciji sa jednom ili dvije violine, tamburom samicom, gajdama i dudama. Svi oni prilično dobro vladaju sviračkom tehnikom, uigrani su i dobro uvježbani. Nastupio je i jedan sastav mandolina, vrlo dobre i profinjene svirke, te svirači dvojnica, sopela, miha i usne harmonike.

I nekih je ansambala cike i vriska bilo preko mjere i dobrog ukusa, pa je u prvi plan došla cika i vriska pokrivajući lijepo pjevanje i dobru svirku.

Tekst najave nastupa treba maksimalno kratiti. Na prvoj koncertnoj večeri najave su bile duge i preopširne, što je razbijalo koncentraciju i ugođaj. Na drugom je koncertu propust popravljen.

Susret je pratilo brojno gledateljstvo koje je znalački reagiralo na svaku uspjelu izvedbu.

Organizacija manifestacije uzorna. Susreti su imali sve atribute te kulturne manifestacije. Organizatori su se svojski trudili da svaki trenutak boravka ispune raznim bogatim sadržajima, upoznavanjem znamenitosti grada i okolice, druženjem i razmjenom iskustava, nezaboravnom veselicom u Koprivničkom Ivancu, te brojnim prigodnim darovima i poklonima koji su uručeni svim ansamblima, njihovim predstavnicima, voditeljima, te svima ostalima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj lijepoj i uspjeloj manifestaciji.

 

II. Osvrt na glazbeni dio programa

1. KUD "KOPRIVNICA", Koprivnica

Čisto i skladno pjevanje u koreografiji "Lepa moja gorica zelena". U dvoglasju se udvaja vodeća melodija umjesto da se pjeva solo, a prateće glasove pjevaju svi ostali.

Tamburaški orkestar brojan (col orkestar) s sva berdeta i ponekim udvojenim tamburama. Preporučio bih da u sastavu svaka tambura bude zastupljena jednom tamburom, a da višak svirača izvodi pratnju drugoj koreografiji. 

Svirka skladna, uvježbana, a povremene intonativne nečistoće (Bistranjski drmeš) vjerojatno su uzrokovane kvalitetom glazbala, površnim ugađanjem, ili lošim i dotrajalim žicama. Svirka dvojnica ugodno osvježenje.

Pjesme i plesovi Podravine "Zorja, moja zorja" demonstrirale su sve odlike folklorne glazbe toga kraja: ujednačeno pjevanje, zahtjevnu solo rolu većeg tonskog opsega, te vrlo dobru svirku. Solo pjesma otpjevana je emotivno i doživljeno. Interpretacija dojmljiva i uvjerljiva.

U svirku tamburaškog sastava izvrsno se uklopio gajdaš. Muški zbor uredno pjevao, kao i ženski.

2. KUD "PETAR PRERADOVIĆ", Đurđevac

U koreografiji "Lički plesovi" dominantan je ženski zbor, dok je muški manje jasan i izražajan zbog neprikladne intonacije. Sigurna i uvjerljiva počimalja dobro vodi pjesmu uz podršku vrlo dobrih pratećih glasova. Intonativno čisto i stilski skladno pjevanje. Svirač na ličkoj samici dobar i siguran.

Izvedba zagorskih plesova ostavila je još bolji dojam. Bolje je pjevao mješoviti folklorni zbor kod a capella pjevanja. Duo violina je sigurno vodio svirku tamburaške pratnje sastavljene od bračeva, bugarije i berdeta. Akordička, ritmička i basova pratnja precizna i nenametljiva. Raspoloženi pjevači i svirači stvorili su pravi ugođaj pjesmom "Igrajte nam mužikaši", te vrlo dobrom interpretacijom drmeša.

Mlad i perspektivan ansambl ujednačena uzrasta i lijepog izgleda.

3. KUU "VESELI MEĐIMURCI", Čakovec

Na dva koncerta ansambl predstavio dvije koreografije međimurskih plesova. U tamburaškom sastavu dosta dječaka i nekoliko odraslih. Unisono pjevanje uredno i intonativno čisto, primjereno izvođačkim mogućnostima pjevača. Ples pratio instrumentalni sastav od violine i tamburaškog sastava. Svirka korektna, s napomenom da je kod prve koreografije pri jednoj promjeni tonaliteta bilo na mahove intonativne neusklađenosti violine i tamburaša, a to se dogodilo i drugi puta. Ili bisernica nije bila ugođena, ili ima dotrajale žice, ili konjić nije na pravom mjestu. Ubuduće treba sve provjeriti.

4. FA "GRUBIŠNO POLJE", Grubišno Polje

Vrlo dobar mlad i uigran ansambl, znalački i stručno vođen. U svaku izvedbu u svoje pjevanje, svirku i plesanje unose emocije i oduševljenje. Intonacija dobro pogođena, pa sve pjevačke zadatke u solo ulogama (ženski i muški glas), te zboru (ženskom i mješovitom) izvode bez napora, intonativno čisto i optimalno zvučno. Kako muški pjevači mogu dobro zvučati u mješovitoj postavi, pokazuje upravo ovaj primjer. Solo pjevačica je jedna od rijetkih koja je uspjela pokazati umijeće ornamentiranja pučke melodije.

Mladi tamburaški sastav predvođen vrlo dobrim primašem uigran i veoma pouzdan. U plesovima i pjesmama Bilogore istakao se zapaženom svirkom na dobroj tamburi svirač samice. Svirač na dudama korektan, a tamburaši također. Izvrsno je pjevala solistica uz pratnju samice. Bilo je obilje kontrasta u zvukovnoj boji i intenzitetu zvuka, a sve se to postiglo vještim kombiniranjem raznih glazbala, te pjevača i svirke na tradicijskim glazbalima.

Efektne su bile dinamičke gradacije u crescendu i decrescendu, uzorno je bilo ubrzavanje i usporavanje tempa izvedbe u "nijemom kolu", a kod pianissima u ritmu plesnih koraka izvedba je bila na vrhuncu umijeća i mogla je tako završiti. Ovo napominjem i posebno ističem, jer većina koreografa efekte vidi samo u ubrzavanju tempa izvedbe do neprirodne brzine.

5. FA "MATIJA GUBEC", Karlovac

Poskočice u kolu linđo pjevačice su pjevale s naporom, skoro na granici mogućnosti. Svirač na lijerici solidan, a izvedba uvjerljiva.

Glazbene mogućnosti i vrline ansambla došle si više na vidjelo u plesovima iz Baranje. U uspjelu izvedbu uklopilo se mnogo toga: dobre glazbene obrade, zvučni kontrasti i razne kombinacije izvođača od instrumentalnih (gajde) do vokalnih sola (ženskih i muških), muških pjevača u pratećom glasovima, ženskog trija i mješovitog zbora, te svirača tamburaškog sastava vođenog izvrsnom sviračicom violine.

Cijeli je njihov nastup bio dijalog izvođačkog ansambla, međusobno repliciranje, natpjevavanje i nadigravanje. I ovdje se izvrsna vokalna solistica isticala vještinom ornamentiranja pjesme i dobrom interpretacijom.

Vizualni utisak krasan! Ansambl se potpuno uživljava u svaku izvedbu unoseći u pjesmu i svirku radost muziciranja.

6. KUD "ŠUMARI", Vinkovci

Jedan od rijetkih ansambala u kojem svaka plesačica ima muškog para, i koji nije u nesrazmjeru ženskih i muških plesača i pjevača kakav je bio kod većine ostalih. U pjesmi "Sejala sam lenek" počimalja dobro vodi pjesmu, dok je pratećim glasovima potrebno više jačeg i tamnijeg tona. Na nekim je mjestima bilo malih intonativnih nejasnoća.

Svirači veoma uigrani, bez sviračko tehničkih poteškoća, a sviraju s lakoćom i bez napora. Konstantno drže pravi tempo u posavskim pjesmama i plesovima, bez oscilacija i ubrzavanja.

U mješovitom zboru ženski glasovi mnogo bolje zvuče zbog više intonacije, a vjerojatno i razloga da je u sastavu pratećih glasova premalo altova, odnosno pjevačica tamnijeg i dubljeg glasa.

U koreografiji "Kola iz Slavonije" posložena su viđena i često izvođena slavonska kola uglavnom u prebrzom tempu. Autori su efektan završetak tražili u brzom i ubrzavanom tempu. Zagovornici takve prakse klimaks izvedbe vide u furioznom tempu koji je po pravilu na kraju. U brzom se tempu ne mogu ispjevati stihovi kolskih napjeva, a takav je pristup i stilski pogrešan. Nadalje, kolski napjev u slavonskom kolu (drmešu) pjeva se uz lagani šetani korak bez sviračke pratnje, u dvostruko sporijem tempu, a ne u istom tempu kola, koji je i za kolo prebrz.

7. KUD "Kolo", Velika Mlaka

Izvrsno polagano a capella pjevanje u Jurjevskim običajima Velike Mlake u izvedbi pjevačica starije dobi i uspjeloj kombinaciji s djevojačkim zborom. Veoma sigurna počimalja dobra glasa, sigurni i zvučni prateći glasovi, stilski uzorno, čisto i doživljeno pjevanje. Lijepa običajna pjevana tema u uvodu. 

Instrumentalnu pratnju čine dvije violine i tamburaški sastav, a svirači su raznih uzrasta: djeca, dječaci i odrasli. Svirka korektna, egedaši uzorno vode svirku, a pratnja uredna. 

Vrlo dobra svirka u drugoj koreografiji, a ženski pjevački zbor uz potporu pjevačica starije dobi pjeva skladno i čisto. Premalo je muških u kolu, a samo jedan od njih pri pjevanju jedva da otvara usta, a ostali šute.

8. RKUD "RUDAR", Raša

U ansamblu opet djeca, djevojčice i dječaci, te nekoliko odraslih parova. Svirka u mantinjadi (instrumentalnom uvodu u svečanost i ples) na sopelama i mihu vrlo dobra i skladna. Vješti svirač miha sigurno barata glazbalom.

Kod druge su koreografije svirači (2 miha, 2 sopele i usna harmonika) bili pokriveni plesačima koji su cijelo vrijeme njihove svirke statično boravili na sceni i zaklanjali vidik.

Svirku bez plesa i višekratno ponavljanje istih tema treba kratiti, svirače postaviti pred gledalište, a ne u zaklon. 

Šteta je što ansambl nije demonstrirao istarsko pjevanje, i što se u svom nastupu ograničio samo na plesanje i sviranje.

9. KUD "DALMACIJA", Dugi Rat

Ansambl krasna, skladna izgleda, podjednake dobi i veličine. Elegantni i graciozni u držanju i plesu.

Mandolinski sastav svira tehnički dotjerano, ritmički precizno, u pravom tempu, metronomski točnom. Korčulanske i Stare splitske plesove na mandoline sviraju s mekim i finim tonom, dobrim tremolom i kultiviranom akordičkom i basovom pratnjom. Sviračko tehnički i stilski uzorno, naročito u splitskim plesovima. Uspješnom slušnom dojmu svakako su doprinijele i dobre obrade, naročito opet u splitskim plesovima, te metričke i ritmičke izmjene plesnih tema.

10. "FOLKLORNI ANSAMBL BRODA", Slavonski Brod

Skladna i dotjerana tamburaška pratnja u "Bunjevačkim plesovima", intonativno čisto pjevanje plesnog ansambla u istoj izvedbi. Iako znatno pomlađeni tamburaši su bez poteškoća odsvirali zahtjevan program bunjevačkih kola koja od svirača traže koncentraciju, dobru memoriju i prilično sviračko umijeće.

Interpretacija starogradskih plesova odisala je kultiviranim i mekim tonom, te finim dinamičkim gradacijama koje i priliče salonskoj glazbi i plesu.

Bilo bi dobro kada bi se u instrumentalnoj pratnji višekratno ponavljanoj temi promijenio tonalitet, napravila pokoja varijacija melodije, ili pak promijenio registar tonske boje upotrebom drugih tambura u vođenju melodije.

11. KUD "MATIJA GUBEC", Donja Stubica

Ansambl nastupio na samo jednom koncertu drugog dama. Lijepo (arhaično) pjevanje skupine starijih žena. Ostali članovi ansambla u zrelim godinama dobro pjevaju, a samo na trenutke gube dah zbog tempa i pjevanja bez sviračkih intermezza. Iako je u zboru 9 muških pjevača, i ovdje je dominantan ženski zbor. Tamburaški sastav dobar, ako se izuzmu ritamski problemi s triolama u rašpi. Koliko je meni znano rašpa je meksikanski ples i ne znam od kada je to ples Stubičkog kraja?

 

U Slavonskom Brodu, listopada 2002. godine.
Član Stručnog povjerenstva:

Mihael Ferić, v.r. 

 


 

Vesna Zorić, prof.

 

Osvrt na nastupe sudionika na 9. susretima hrvatskih folklornih ansambala

Koprivnica, 19-20.listopada 2002. godine

Ovogodišnji 9. susreti hrvatskih folklornih ansambala mogu poslužiti kao odličan primjer uspješne organizacije i gostoljubivosti. Dobrodošla je odluka da Susreti traju dva dana tijekom kojih je program kvalitetno raspoređen - pružena je mogućnost nastupa s dvije točke, a isto tako i mogućnost međusobnog druženja i upoznavanja Koprivnice i njezine okolice što će, vjerujem, mnogima ostati u lijepom sjećanju. Neupitna je vrijednost bavljenja ovim dijelom tradicijske kulture tako velikog broja mladih ljudi, ali jednako je tako vrijedno i sklapanje novih poznanstava i upoznavanja područja izvan svog zavičaja. Isto tako, dobra je odluka organizatora što je svim sudionicima omogućeno praćenje programa tijekom kojeg su imali prilike vidjeti "kako to rade drugi". Jedina primjedba odnosi se na rasvjetu koja nije pokrivala cijeli prostor u kojem su se grupe kretale, tako da je bilo previše sjena i "mraka". U programu je sudjelovalo 11 kud-ova s koreografijama svog zavičaja i drugih područja Hrvatske. 

Što se tiče narodnih nošnji kojima sam kao članica Prosudbene komisije pridavala pažnju, generalno gledajući, većina ansambala bi zadovoljila vrlo visoke kriterije. Voditelji većine KUD-ova svjesni su svih relevantnih komponenti koje nošnja mora sadržavati. U prvom redu, ovdje se podrazumijeva njezina kompletnost, što znači da se jednaka pažnja posvetila načinu češljanja i pokrivanja glave, kao i odjeći i obući. Nedostatkom samo jednog od spomenutih elemenata narušava se sklad i autentičnost nošnje. Veliku važnost u scenskoj slici imaju urednost, ispeglanost i čistoća svih dijelova nošnje. Bitni kriteriji u ocjenjivanju predstavljaju pravilno oblačenje i međusobna usklađenost dijelova nošnje (dužina pregače i rubače ili tehnike ukrašavanja - vez ili tkanje), te kvaliteta izradbe rekonstruiranih nošnji. 

Kod ponekih, rekonstruiranih nošnji, ima dosta lutanja i odmaka. Veliku pomoć pri rekonstrukciji pružaju Priručnici za rekonstrukciju narodnih nošnji u izdanju Hrvatskog sabora kulture, a predlošci za izradu mogu se potražiti u bilo kojem muzeju koji posjeduje etnografsku građu gdje se predmet može posuditi ili fotografirati kako bi krajnji rezultat bio zadovoljavajući, a samim time zaštitio i očuvao ovaj vrijedan segment naše tradicijske baštine. Najvažniju ulogu u tome trebali bi imati voditelji društava koji bi s izrađivačima nošnji morali biti usko povezani, te prije same izrade točno utvrditi svaki detalj. Više primjedbi je upućeno na račun ženske nošnje, s obzirom na to da je muška nošnja manje zahtijevna i raznovrsna. Pohvale, primjedbe i savjete uputit ću svakom društvu posebice. 

1. KUD "Koprivnica"

I ove godine su se članovi KUD-a predstavili na primjeran način. U prvoj, zagorskoj koreografiji, vrlo uredni, pravilno obučeni, kompletni i raznovrsni. Izostanak jednoličnosti scenske slike postignut je dvojakim pregačama - bijelim i crnim vezenih različitim biljnim ornamentima, te oglavljima - djevojačkim pletenicama i rupcima svezanim na zatiljku. U drugoj, podravskoj koreografiji, u nošnjama nedalekog Koprivničkog Ivanca, ponovno su zasjali u punoj ljepoti. 

2. KUD "Petar Preradović" - Đurđevac

Ovo Društvo imala sam prilike vidjeti na 4. županijskoj smotri folklora u Đurđevcu gdje su također nastupili s ličkom koreografijom. Primjedbe i savjete koje sam tada uputila su prihvaćene i donekle realizirane jer rekonstruirane su tek dvije pregače, nedostaju tkani ženski i kožni muški pojasevi, te poboljšanje muških prsluka. Najvažnije u svemu tome je činjenica da je vodstvo Društva svjesno nedostataka i riješit će ih zasigurno na najbolji mogući način, kada im to dopuste financije. Osvrnula bih se na dvije rekonstruirane pregače. Ne znam po kojim su predlošcima rađene i da li su uopće rađene prema predlošcima ili su plod trenutne inspiracije izrađivača? Naime, vunene rese su preduge spram otkanog dijela a i sama ornamentika i boje su dosta upitne. Predlažem da prije slijedeće narudžbe dođete u Etnografski muzej gdje ćemo vam prezentirati nekoliko primjeraka pregača koje mogu poslužiti kao predlošci za rekonstrukciju. U drugoj, zagorskoj koreografiji, primjerno i skladno obučeni i djevojke i mladići, uz napomenu da se, prema kazivanju starijih kazivačica, pregače vezuju povrh kožnih remena tako da sprijeda ostaje vidljiva samo polovica remena.

3. "Veseli Međimurci" - Čakovec

Čakovčani su se predstavili dvjema međimurskim koreografijama u različitim inačicama međimurske ženske nošnje. U prvoj ona je sadržavala bijele kruto "faldane" rubače sa svim pripadajućim elementima - opleće, pregača, "tibet", "poculica", visoke cipele, a u drugoj, uz spomenuto, "štofane" rubače različitih uzoraka. Odlično obučene s uredno privezanim "tibetima". Čini se da se svako društvo najbolje zna obući u nošnju svog zavičaja. Muški članovi također kompletni, ovaj puta sa crnim hlačama uvučenih nogavica u čizmama, no poneka se rubača, vjerojatno od sjedenja izgužvala. Ostavili su izvrstan dojam kao i na 11. smotri međimurskog folklora u Donjoj Dubravi.

4. FA "Grubišno Polje"

Za pokupsku koreografiju odabrana je nošnja kupinečko-bratinečkoga tipa. Nastupili su u rekonstruiranim nošnjama koje sadržavaju sve potrebne i međusobno usklađene dijelove prema ornamentici (poprsnica, "tace", pregače). Međutim, čini mi se da je pogrešno odabran materijal za izradu rubača i pregača koji bi trebao biti nešto čvršćeg tkanja, i ponovno se javlja upitna ornamentika pojedinih tkanih dijelova. Isto tako kroj rukava oplećka preširok je za ovaj tip nošnje. Ženske kapice potrebno je upotpuniti ukrasnim elementima. Prije nastupa provjeriti da li su pregače dovoljno stegnute kako se ne bi pri plesanju olabavile i sprijeda neuredno spustile. Generalno gledajući, ovakva rekonstrukcija nošnje je stilski zadovoljavajuća i scenski vrlo efektna, no pristalica sam mišljenja da bi svaka rekonstrukcija trebala biti što vjernija originalu. (vidi uvod). U bilogorskoj koreografiji je kostimna slika odlična - uredni, kompletni, raznovrsnog češljanja i pokrivanja glave kod djevojaka.

5. FA "Matija Gubec" - Karlovac

Karlovčani su se predstavili hercegovačkom poskočicom i baranjskim plesovima. U prvoj koreografiji, vrlo jednostavna muška i ženska nošnja predstavljena je korektno. Baranja je predstavljena podunavskim inačicama ženske i podravskom inačicom muške nošnje s pregačicama. Kostimna slika je vrlo efektna, raznovrsna i dobro obučena osim ženskih kapica koje ne prekrivaju kosu skupljenu na zatiljku, što joj je jedna od funkcija. U takvim slučajevima je nepotrebno uplitati dodatnu pletenicu ili ako je prirodna kosa pregusta, nastojati je što plošnije omotati na zatiljku kako bi se mogla podvući pod kapicu. 

6. KUD "Šumari" - Vinkovci

U prvom nastupu "Šumari" su izveli posavske pjesme i plesove u standardnim, jednoobraznim ženskim i muškim nošnjama. Dobro obučeni, usklađenih dužina rubača i pregača, te pravilno počešljanih pletenica kod djevojaka. U svojim zavičajnim nošnjama jednako dobri, posebice djevojke s "divojačkim pletenicama". Predlažem jedino da se osim trobojnice oko pasa sveže i pokoja drugačija tkanica, tek toliko da se ne zaboravi raznolikost tog dijela odjevnog inventara.

7. KUD "Velika Mlaka"

Iako ovo Društvo djeluje tek nekoliko godina očito je da su svladani svi zahtjevi scenskog prezentiranja narodne nošnje. U koreografiji zavičajnih jurjevskih običaja mogla se vidjeti cijela lepeza inačica narodnih nošnji pomno uređenih i obučenih. Svaki komplet ženske nošnje sadrži međusobno sukladne dijelove, te svaki od njih simbolizira dobne i statusne različitosti lokalne zajednice. I u drugoj, bizovačkoj koreografiji ta je namjera vrhunski realizirana. Besprijekorno obučeni, u inače vrlo zahtjevnu narodnu nošnju, predstavljeni su najrazličitiji modaliteti ovog tipa nošnje. Bravo!

8. RKUD "Rudar" - Raša

Hvale vrijedna je mnogobrojnost sasvim mladih članova ovog Društva koji nastoje njegovati i sačuvati tradiciju svog kraja. Predstavljena je labinska inačica narodne nošnje Istre koja pripada starom kulturnom sloju prije svega zbog klinasto krojene ženske suknje. Međutim, neophodno je da se one pomnije urede za nastup kako bi se izbjegla neurednost kojoj pridonose rupe na pojedinim dijelovima kao i napuštene niti na crvenim kanicama. U starijoj inačici nošnje suknja je, uz košulju, nošena bez pregače i marame oko vrata koji čine noviji pridodatak ovoj starinskoj odjeći, a usudila bih se reći da se njihovom uporabom umanjila ljepota, jednostavnost i prepoznatljivost ovog ruha, posebice zbog desena materijala pregača. Šarolikosti nošnje doprinijeli su i različiti rupci svezani ispod brade koji su sasvim nepotrebni na glavama djevojčica. Vjerujem da dosta njih ima dovoljno dugu kosu koja bi se mogla isplesti u pletenice skupa sa bijelom vrpcom, i oviti oko glave na način kako je to tradicijom zadano. Time bi oglavlje odgovaralo njihovoj dobi, a umanjila se "šarenost" ove , inače jednostavne nošnje. Muška nošnja u svim dijelovima tipski odgovara labinskoj inačici istarske nošnje.

9. KUD "Dalmacija" - Dugi Rat

Vrlo dobra kostimna slika i u korčulanskim i u splitskim plesovima. Jedinu primjedbu upućujem ponekoj spletenoj "ribljoj kosti" koja nije tradicijski način češljanja, a danas vrlo često viđena na nastupima kud-ova. 

10. "Folklorni ansambl Broda" - Slavonski Brod

U prvoj, bunjevačkoj koreografiji odlična scenska slika s međusobno usklađenim dijelovima ženske nošnje, dobro obučenim i nošenim. Međutim, u muškoj nošnji, kada se poseže za varijantom nošnje sa crnim užim hlačama, tada se košulja uvlači u hlače, a kada se radi o bijelim širokim gaćama, tada se košulja oblači povrh njih. U drugoj koreografiji su predstavljeni građanski plesovi u odjeći koja stilski odgovara modi 19. stoljeća s raskošnim ženskim haljinama s krinolinama I muškim frakovima. Vrlo dojmljivo!

11. KUD "Matija Gubec" - Gornja Stubica

Već niz godina pratim ovo Društvo na različitim smotrama folklora na kojima prezentiraju tradiciju svog zavičaja. Na svim nastupima zadržavaju visoku razinu izvedbe, a narodnim nošnjama kao njezinom sastavnom dijelu pridaju dužnu pažnju. I ovom prigodom su bili besprijekorni u njezinom scenskom prezentiranju.

 

Vesna Zorić, prof. v.r.