U suradnji sa ZAKUD-om Vukovarsko-srijemske županije Hrvatski je sabor kulture organizirao još jedan online seminar za voditelje folklornih skupina na temu Tradicijska baština Vukovarsko-srijemske županije.
Realizacija online seminara „Tradicijska baština Vukovarsko-srijemske županije“ bila je podijeljena u 3 dijela (21. – 22. 5. 2021.). Online seminar je započeo u petak, 21. 5. 2021. u 18.00 sati, a nastavio se sljedeći dan, 22. 5. 2021. u dva termina od 10.00 do 12.00 sati i od 16.00 do 18.00 sati.
Uključio je teorijski i praktični dio kroz koje su sudionike vodili mr. sc. Ljubica Gligorević, Tomislav Livaja mag. art. i moderatorica online seminara Valentina Dačnik, stručna suradnica HSK-a.
Online seminar sudionici su pratili uživo putem ZOOM aplikacije, a program je obuhvatio predavanje voditelja, video snimke i prezentaciju, samostalan rad svakog polaznika, analizu te konzultacije – pitanja i odgovori.Na online seminaru je bilo govora o temeljnim i sastavnim dijelovima ženskih, muških i dječjih inačica radnih, polusvečanih i svečanih šokačkih narodnih nošnji i pripadajućoj obući, frizurama i pokrivalima glava, graničarskog i paorijskog tipa, slavonskim i srijemskim. Značajne su kulturno-povijesne i stilske transformacije tradicijskog odijevanja, preslojavanje, utjecaji građanske kulture na tradicijsko ruho i određeni vidovi pomodarstva koji su obilježili i tradicijski život i kulturu. Govorilo se o uspješnim i manje uspjelim rekonstrukcijama narodnih nošnji, posebice na zaposjednutim područjima Vukovarsko-srijemske županije nakon Domovinskog rata. Važno je ispravno odlaganje, spremanje i čuvanje narodnih nošnji i njihovo održavanje. Scenska primjena nošnji ima nekoliko razina, odlazak na ključne, natjecateljske, ocjenjivačke priredbe i nastupe, ali i druge gdje se preporuča nositi rekonstruirane, a rjeđe stare, rijetke i izvorne sačuvane inačice nošnji.
Na području Vukovarsko-srijemske županije u napjevima i glazbi postoji nekoliko vrlo vidljivih utjecaja; najstariji jest onaj seoski, uz svirku tradicijskih glazbala, zatim utjecaj crkvenih zborova, ali i utjecaj bogate baštine tradicijskih tamburaških orkestara koji su posebice bili utjecajni u Srijemu.Po završetku seminara sudionici su stekli osnovna znanja o radu s folklornim grupama vezano uz odijevanje – spremanje u narodne nošnje, radne, svečane i prigodne običajne, njihovu scensku primjenu i prezentaciju. Također su dobili uvid u glazbeni, vokalni i folklorni izričaj i spoznali okvirne razlike između srijemskog, vinkovačkog i graničarskog tipa pjevanja i svirke. Osim toga, moći će koristiti tehnologiju za snimanje i nove metode postavljanja novih napjeva i svirke koristeći audio programe i stare snimke.
Po uspješno završenom online seminaru svi sudionici su dobili potvrde o sudjelovanju na e-mail naveden u prijavi.
SATNICA
1. DAN: 21. 5. 2021.: 18:00 –20:00 h
Uvod (10')
Pregled starijih oblika ženskih, muških, dječjih nošnji i pripadajuća obuća, frizure i pokrivala glave (30')
Utjecaji građanske kulture – pomodarstvo (10')
Rekonstrukcije narodnih nošnji (15')
Pauza (10')
Čuvanje i održavanje nošnji (10')
Scenska primjena nošnji na priredbama s tradicijskom podlogom (25')
Pitanja i odgovori (10')
2. DAN 1. dio: 22. 5. 2021.:10:00 – 12:00 h
Prezentacija o pjevanju i svirci na prostoru Vukovarsko-srijemske županije (50')
Pauza (10')
Slušanje starih snimki s prostora Vukovarsko-srijemske županije - Stari Jankovci, Antin, Drenovci, Bogdanovci (20')
Upoznavanje s programom Audacity i zadavanje zadataka (30')
Pitanja i odgovori (10')
2. DAN 2 dio: 22. 5. 2021.: 16:00 – 18:00 h
Rad s programom Audacity - kako pomoću snimke snimiti svoju snimku te to koristiti na probama kao pročišćenu verziju za upjevavanje glasova (50')
Pauza (10')
Prezentiranje i analiza snimljenih snimaka među polaznicima (45')
Pitanja i odgovori (15')
mr.sc. LJUBICA GLIGOREVIĆ kao dugogodišnja etnologinja / muzejska savjetnica Gradskoga muzeja Vinkovci, ustrojila je etnološke muzejske zbirke i Etnološki odjel s izrazito bogatim i raritetnim fundusom predmeta. Priredila je preko 60 autorskih (koautorskih) etnoloških izložbi sa ili bez kataloga. Autorica je multimedijalnog etnološkog postava Etnologija Vinkovaca i okolice otvorenog 2001. godine u povodu 55. obljetnice Muzeja, na površini od 700 m2 s izloženih oko 1500 predmeta iz vremena prve polovice 19. stoljeća do recentne građe. Autorica je oko dvije stotine stručnih i znanstvenih radova, preko 150 stručno-popularnih članaka i tri knjige, ali i urednica, priređivačica i predstavljačica više knjiga. Autorica je 50 arhiviranih tjednih jednosatnih radijskih emisija Iz tradicijskog života, 50 autorskih jednosatnih tjednih emisija - tonskih zapisa uz dječji tradicijsko/suvremeni svijet emitiranih na Radio postaji Vinkovci u vremenskom razdoblju 1993.-1994. i 99 tjednih jednosatnih televizijskih emisija s etnološko/muzeološkom podlogom Gori lampa, (Vinkovačka televizija, 2006.-2009.), koje se stalno emitiraju u repriznom izdanju. U proteklom razdoblju Lj. Gligorević, kao etnologinja i muzejska djelatnica bila je stručna suradnica u snimanju oko 15 televizijskih filmova i emisija za HRT. Stručna je suradnica i članica Prosudbenih sudova brojnih priredbi i manifestacija, kulturno-umjetničkih društava i udruga iz kulture u promidžbi njihove kulturne baštine preko priredbi, izložbi i različitih događanja, koje na stručno popularan način nerijetko moderira i vodi, prije svega na području Vukovarsko-srijemske županije, ali i šire. Dugogodišnja je članica Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture RH i autorica više prijedloga i obrazloženja zaštićenih nematerijalnih umijeća i vještina na nacionalnoj listi MK. Dobitnica je Nagrade za životno djelo Milovan Gavazzi za 2019. godinu Hrvatskog etnološkog društva za izniman doprinos istraživanju, zaštiti i promociji kulturne baštine istočne Hrvatske, razvoj etnološke i kulturno antropološke struke u području muzejske djelatnosti te doprinos ugledu struke. Dobila je nagradu za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva za 2019. godinu, nagradu Vukovarsko-srijemske županije u 2020. i Zlatne plakete Grb Grada Vinkovaca za 2010. godinu, za izuzetna ostvarenja na području znanosti i kulture, drugih godišnjih nagrada i mjesnih priznanja, za promidžbu tradicijske kulturne baštine. Od 2014. godine počasna je članica Udruge Urbani Šokci iz Sombora u Vojvodini. Mentorica je kolegama više pisanih radova iz etnologije za muzejska zvanja kustosa diljem Hrvatske. Neizmjeran je i nemjerljiv prinos Ljubice Gligorević u dugogodišnjem stručnom, znanstvenom i općenito kulturološkom radu i životu vinkovačkog kraja, područja Vukovarsko-srijemske županije i istočne Hrvatske.
TOMISLAV LIVAJA, rođen 12. 12. 1989. u Vinkovcima. Osnovnu školu završio u Slakovcima. Smjer grafičkog dizajna završio u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku te odmah nakon srednje škole upisao Umjetničku akademiju u Osijeku gdje stječe zvanje magistra edukacije likovne kulture. Danas živi i radi u Osijeku kao gimnazijski profesor.
Folklorom se bavi od malih dana, no pravi početak bavljenja započinje kada kao šesnaestogodišnjak počinje svirati tradicijske aerofone instrumente gajde i dude. Nedugo nakon toga počinje svirati i samicu i druga tradicijska puhaća glazbala te počinje biti voditelj kulturno-umjetničkih društava. Kao ulični svirač gostovao je s brojnim društvima na mnogim manifestacijama u Hrvatskoj i u svijetu te s Orkestrom Mišina, na čelu s Andorom Véghom iz Pečuha predstavlja tradicijsku glazbu u inozemstvu od čega se najprije treba spomenuti gostovanja na festivalima u Balingenu, Njemačkoj, Vigu u Španjolskoj te Gyöngyöshu u Mađarskoj. S istom grupom sudjeluje u dva nosača zvuka tradicijske glazbe te aktivno skuplja zvučne i melografske zapise šokačkih krajeva. Od društava je vodio društva iz Gibarca, Podravskih Podgajaca, Vukovara, Gorjana, Tenje te Bogdanovaca no najduži staž i doprinos imao je u Sarvašu s kojim je radio sela bačke Šokadije te postigao zapažen rezultat. Zajedno s društvom Sarvaš gostovao je na bečkoj Akademiji glazbe predstavljajući rustikalno pjevanje iz šokačkih krajeva te s njima izdao jedan nosač zvuka korizmenih napjeva. S istim društvom otkupio je, istražio i restaurirao narodno rukotvorstvo i nošnje bačke Šokadije; lokaliteta Aljmaš i Sonta, a u bliskoj suradnji s udrugom Etno didina kuća u Baču sudjelovao je u skupljanju i zapisivanju građe iz lokaliteta Donje Bačke: Bača, Vajske, Bođana i Plavne. Ondje je vodio radionice rekonstrukcije arhaičnih oglavaka pletenice te vjenčanog vinca brunđuka kojeg se rekonstruiralo nakon gotovo jednog stoljeća.
Sudjelovao je u snimanju brojnih emisija o tradicijskoj baštini u Hrvatskoj i inozemstvu. Dugi niz godina bio je voditelj i predavač na seminarima folklora u Vinkovcima u organizaciji kulturnog centra Gatalinka te u Josipovcu, Sarvašu i Baču gdje je predavao na višednevnim seminarima sviranja tradicijskih instrumenata te učenja slavonskog pjevanja. Za pedesete Vinkovačke jeseni dobio je zadatak da okupi 50 gajdaša što je te godine i ostvareno. Godine 2018. objavio je knjigu pod nazivom Zapisnice – Tradicijska vizualna kultura Šokaca u panonskoj zoni gdje je sakupio i na jednom mjestu prikazao sačuvane simbole magije u narodnom rukotvorstvu, a trenutno radi na sljedećoj knjizi Korpa na Glavi, sufinancirano od strane Ministarstva kulture radi očuvanja nematerijalnog kulturnog dobra tradicijskih frizura. Bio je predavač i na seminarima za tradicijske frizure u Vinkovcima te je vodio radionicu izrade voštanih vijenaca te je njegov doprinos u rekonstrukciji pojedinih tradicijskih tekstilnih predmeta znamenit i u rekonstrukciji gorjanskih pršnjaka te pletiva paorije koji su s vremenom bili zagubljeni.
Izdao je mnoge članke u zbornicima radova na navedene teme te se i dalje bavi navedenim kroz edukacije i publikacije odmičući se od folklornog amaterizma.
.jpg)
