Ples / Folklor / Arhiva

Ovaj online seminar bio je podijeljen u dva tematska dijela. Prvi je bio metodika rada s folklornim skupinama, a drugi višeslojna tradicijska glazbeno-plesna baština sjeverne i sjevernog dijela središnje Istre.
Metodika voditeljskog rada (s folklornim skupinama) temeljila se na spoznajama i vlastitim iskustvima prof. Ivankovića, ali i nekadašnjoj izvrsnoj voditeljskoj praksi njegove supruge Katice Ivanković prof.def. Dvosatno izlaganje obuhvatilo je odnos voditelja i skupine (pjevačke i/ili plesne), a zatim i načine rada bez obzira na dob izvođačke skupine (djeca ili odrasli) i tip skupine (izvorna ili reproduktivna). Tijekom i po završetku seminara sudionici su mogli steći osnovna znanja o metodici rada s folklornim skupinama te korisne pedagoško-psihološke naputke i savjete o načinu uspješnog voditeljskog rada. Osim toga, mogli su čuti i komentirati birane audio-snimke iz Kršana, Turopolja, Crne Drage i Kupljenova kao primjere dobre i uspješne folklorne prakse. 
Etnomuzikolog i glazbenik Dario Marušić se glazbene i plesne tradicije sjeverne i sjevernog dijela Istre dotaknuo iz perspektive dugogodišnjeg istraživača, prezentera, ali i savjetnika u prezentaciji iste na sceni u radu folklornih skupina. Posljednjih se dvadesetak godina  prema nazoru o plurietničnosti i multikulturalnosti istarske glazbene  plesne tradicije polako mijenja i slika Istre kao regije isključivo istarske ljestvice i baluna. Suprotno uvriježenom mišljenju, Istra nije nikad bila sustavnije istraživana. Budući da su se rasprave o istarskoj glazbenoj tradiciji većinom događale u vrijeme borbe za pripojenje Istre Hrvatskoj, u stručnoj i široj javnosti došlo je do svojevrsnih  postulata koji su se  oslanjali  na najčešće neprovjerenim činjenicama. Ako uzmemo u obzir i nesuvisao terenski rad te nepoznavanje istarskih mnogostrukih identiteta čije identifikacijske nestabilnosti ponekad  zamagljuju povijesne aspekte samih glazbenih pojava, ostali su tako izvan pozornosti neki drugi glazbeno-plesni izričaji do nedavno duboko ukorijenjeni među stanovništvom. U drugom dijelu online seminara biti će govora o višeslojnosti tradicijske glazbeno-plesne baštine te njezine kulturne raznolikosti u prvom redu sjeverne i sjevernog dijela središnje Istre. Dotaknut ćemo se vokalnih (kanat, tarankanje, bugarenje, višeglasno pjevanje) i plesno-instrumentalnih stilova (šaltin, boncar, gambia done, "starinski ples", bašovien, mafrina, cotić, štajeriš). Prikazat ćemo i glazbala koja su uobičajena na tom području (vidalice, mih, cindra, viulin, bajs, organić, trieština, priručna glazbala). Po uspješno završenom online seminaru svi sudionici su dobiti potvrde o sudjelovanju na e-mail naveden u prijavi.

PROGRAM:

1.    DAN: 4. 6. 2021.: 18:00 –20:00 h
- Uvod 
- Voditelj i skupina – odnos voditelja prema vrsti skupine (plesna, pjevačka, izvorna, reproduktivna)
- Slušanje glazbenih primjera (Kršan, Turopolje, Donja Dubrava, Crna Draga, Kupljenovo) i analiza
- Pauza
- Način rada – prema dobi i tipu skupine – priprema programa i prilagodba za scenu
- Mali „okrugli stol” (iskustva sudionika, pitanja i odgovori)

2.    DAN 1. dio: 5. 6. 2021.:10:00 – 12:00 h
-Uvod
-Višeslojna tradicijska glazbeno-plesna baština sjeverne i sjevernog dijela središnje Istre
-Pauza 
-Promjene u sustavu stilova - tradicija i retradicionalizacija- konstrukcija baštine
-Analiza starih zapisa  
-Pitanja i odgovori 

2.    DAN 2 dio: 5. 6. 2021.: 16:00 – 18:00 h
-Stanje na terenu i scenski prikaz 
-Usporedba sa sličnim vanistarskim stilovima
-Stilizacija
-Tradicija, kreacija, invencija
-Pitanja i odgovori 

O VODITELJIMA

IVICA IVANKOVIĆ rođen je 1968. godine u Zagrebu gdje je završio i srednju pedagošku školu.
Profesor je etnologije i poljskog jezika i književnosti te poznati hrvatski etnolog, etnograf i folklorist. Dugogodišnji je djelatnik Hrvatske radiotelevizije, gdje u Redakciji narodne glazbe Glazbenoga programa Hrvatskoga radija, kao urednik i novinar vodi i uređuje raznovrsne glazbeno-govorne emisije i koncerte narodne glazbe.
Od rane se mladosti bavi istraživanjem narodne baštine, proučavanjem i izradom narodnih nošnji te bilježenjem glazbenoga i plesnoga nasljeđa Hrvata, posebice kajkavaca. U početku se folklorom bavio kao amater; od 1983. do 1986. godine polazio je ljetnu i zimsku Školu folklora dr. Ivana Ivančana, na kojoj je u razdoblju od 1993. do 1996. vodio i nastavu na temu "Hrvatske narodne nošnje". Od 1990. do 1993. bio je profesionalno zaposlen kao plesač/pjevač u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, s kojim poslije uspješno surađuje kao koreograf i/ili autor glazbenih obrada. Dvije je godine (od 1995. do 1997.) djelovao i kao stručni suradnik u Odjelu za folklor Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu.
Od travnja 1998. stalni je suradnik negdašnje Redakcije narodne glazbe Glazbenoga programa Hrvatskoga radija, a danas i novinar, autor, voditelj i urednik radijskih emisija folklorne tematike u Odjelu glazbenih sadržaja HRA. Etno-poeziju na zavičajnom kajkavskom narječju piše od 2005. godine.
Kao pedagog, koreograf ili voditelj surađivao je i surađuje s mnogim izvornim i reproduktivnim folklornim skupinama i ansamblima u Hrvatskoj i u inozemstvu (Australija, SAD, Kanada, Brazil, Francuska, Mađarska, Njemačka, Rumunjska, Austrija i Švedska) za koje je do danas autorski osmislio i priredio više od 100 folklornih koreografija i glazbenih obrada. Neko je vrijeme bio član Hrvatskoga društva folklorista i Matice hrvatske, a godinama i Stručnoga odbora za folklornu djelatnost Grada Zagreba te stručni rukovoditelj i idejni začetnik Smotre muških pjevačkih skupina Hrvatske. Član je Hrvatskoga etnološkoga društva i Hrvatske glazbene unije te dugogodišnji član-suradnik zagrebačke Pasionske baštine i predsjednik Stručnog savjeta za folklor Hrvatskoga sabora kulture.

DARIO MARUŠIĆ rođen je 1957. godine. Djetinjstvo je proveo u sjevernoj Istri, u ruralnom ambijentu gdje se svakodnevno susretao s tradicijskom glazbom Istre. Pod utjecajem pokreta "Folk Revival" već u srednjoj školi počinje istraživati istarsku glazbu i skupljati građu, od koje je dio kasnije objavio u brojnim člancima i knjigama Predi, predi hći moja (narodne pjesme sjeverne Istre) i Piskaj, sona, sopi (svijet istarskih glazbala). Etnomuzikološko i etnokoreološko istraživanje je njegova prvenstvena djelatnost i značajna je njegova uloga kod ponovnog oživljavanja  tradicijskih sastava, i općenito glazbe i glazbala sjeverne sjeverne i sjevernog djela središnje Istre. Uz to nastupa kao solist i sa svojom skupinom, te se bavi pedagoškom djelatnošću kao i vođenjem radionica istarske glazbe. Do sada je izdao 16 albuma. Za Ministarstvo kulture Republike Hrvatske radio je na pripremi projekta Istarski etnoglazbeni mikrokozmos kao hrvatski prijedlog za UNESCO-vo proglašenje remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva, te na projektima Glazbena praksa violine i bajsa u Istri  i Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja uvrštenih na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.