 |
18.
Susret hrvatskih duhačkih orkestara - Natjecanje
12 i
13. lipnja 2004.
u Novom Vinodolskom je održan 18.
Susret hrvatskih duhačkih orkestara /Natjecanje.
Organizator
je bio Hrvatski sabor kulture, suorganizatori: Hoteli
“Novi” d.d. N. Vinodolski, Turistička zajednica
grada Novi Vinodolski i Turistička zajednica Županije,
pokrovitelj: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a
supokrovitelji: Županija primorsko-goranska i Grad Novi
Vinodolski.
Natjecanju je prethodilo 9 regionalnih smotri održanih u
Karlovcu, Čakovcu, Kutini, Križevcima, Vrbovcu, Imotskom,
Oroslavlju, Drnišu, Lepoglavi i 6 samostalnih koncerata u Lučkom,
Sinju, Ravnoj Gori, Spinčićima, Bjelovaru i Pazinu na kojima
je nastupilo sveukupno 45 duhačkih orkestara od kojih 15 u
A-kategoriji i 30 u B-kategoriji. Selektori Marko
Poklepović, Šime Vulelija, Niko-Nikica Kalogjera te Dario
Teskera pozvali su 24 amaterska duhačka orkestra iz Varaždina,
Imotskog, Vodica, Spinčića, Vrbovca, Ciglenice, Bjelovara,
Pazina, Križevaca, Šibenika, Drniša, Karlovca, Ravne Gore,
Skradina, Sinja, Lobora, Duge Rese, Tisnog, Predavca, Metkovića,
Primoštena, Rozge, Belice i Čakovca. Orkestre je vrednovalo
Stručno povjerenstvo u sastavu: Mo. Ivo Lipanović, prof.
Josip Tonžetić i prof. Dario Teskera.
Nastupi orkestara odvijali su se u dva dana: 12. lipnja
– nastupi orkestara A kategorije i 13. lipnja
- nastupi orkestara B – kategorije.
Po završetku Natjecanja proglašeni su rezultati.
Događanja je svakodnevno pratio Hrvatski radio – Radio
Zagreb.
Po broju sudionika ovo je dosad bio najveći Susret hrvatskih
duhačkih orkestara/Natjecanje.
Susret je započeo u 17:00 sati mimohodom orkestara sudionika
do Trga Ivana Mažuranića na kojem su orkestri zajednički
izveli skladbe: Veselo Ivana Muhvića i Živila
Hrvatska Ivana Zajca/obr. N. Kalogjera pod ravnanjem Ivana
Glibote.
Samo Natjecanje je započelo u 18:00 sati u Domu kulture
intoniranjem državne himne koju je izvela Gradska
glazba Sinj pod ravnanjem Grge Grubišića. Pozdravnu riječ
uputili su domaćin – zamjenica
gradonačelnika
Tonica
Radić,
predstavnik gradskog vijeća Novi Vinodolski Josip Čulinović,
predstavnik Ministarstva kulture – pomoćnik ministra
kulture Srečko Šestan, predstavnik Primorsko-goranske županije
Željko Šimunić i predstavnik Hrvatskog sabora kulture Damir
Bačić.
Natjecanje se odvijalo u dvije kategorije. Obvezna skladba za
A kategoriju bila je skladba Scherzo
Tomislava Uhlika, a za B kategoriju Eho
iz Krapine Vlade Vuzema.
Stručno povjerenstvo u sastavu: Mo. Ivo Lipanović, prof.
Josip Tonžetić i prof. Dario Teskera u A-kategoriji
dodijelilo je Zlatnu
plaketu Šibenskoj narodnoj glazbi (96 bodova), Gradskom
puhačkom orkestaru Križevci (93 boda) i Puhačkom orkestru
grada Karlovca (92 boda), Srebrnu plaketu H. P. O. Gradskoj glazbi Imotski (89 bodova), P. O.
“Ivo Tijardović-Regeneracija” Ciglenica
(88 bodova) i
Puhačkom
orkestru glazbenog društva Spinčići (86 bodova)
i Brončanu plaketu
Gradskom puhačkom orkestru hrvatskih željeznica Varaždin
(79 bodova) i Limenoj glazbi Vrbovec (79 bodova). Priznanja
Hrvatskog sabora kulture dobili su Vodička glazba –
Vodice (69 bodova), Limena
glazba Pazin (68 bodova), Gradski orkestar Bjelovar (67
bodova) i Gradski puhački orkestar Drniš (66 bodova).
U B-kategoriji, Zlatnu plaketu
osvojili su Vatrogasna limena glazba Predavac (97 bodova),
Limena glazba Belica (95 bodova), Gradska glazba ''Klement
Visković'' Metković (94 boda), Srebrnu
plaketu Puhački orkestar Primošten (89 bodova), Gradska
glazba Sinj (88 bodova), Puhački
orkestar KUD-a ''Sloga'' Ravna Gora (86 bodova),
Brončanu
plaketu Puhački orkestar Rozga (78 bodova) i Gradski puhački
orkestar Čakovec (76 bodova). Priznanja
Hrvatskog sabora kulture dobili su P.O. KUD-a “Hartić”
Tisno (69 bodova), Limena glazba Duga Resa (68 bodova), Puhački
orkestar KUD-a Lobor (68 bodova) i Gradska limena glazba
Skradin (62 boda).
Predstavnik sponzora ''Euro-unit d. o. o. & Yamaha''
dodijelio je orkestru s najvećim brojem bodova u A-kategoriji
– Šibenskoj narodnoj glazbi saksofon YAS-275 Yamaha, a
orkestru sa najvećim brojem bodova u B-kategoriji -
Vatrogasnoj limenoj glazbi Predavac trubu YTR-2335 Yamaha.
Izvadci
iz stručnih zapažanja:
Ivo
Lipanović (predsjednik)
Ovogodišnja
smotra puhačkih orkestara Hrvatske pokazala je po meni
generalni umjetnički napredak kod amaterskih puhačkih
orkestara. Osuvremenjivanje repertoara izborom djela iz
plesne, jazz i big-bandovske literature, razvoj glazbenog školstva
i u manjim sredinama te uključivanje polaznika u same
orkestre, a iznad svega kvalitetniji i obrazovaniji
voditelji-dirigenti, rezultirali su većom zainteresiranosti
pogotovo mladih, ali i većom umjetničkom kvalitetom, koja se
u nekim slučajevima približava kvaliteti profesionalnih
ansambala.
Puhački
orkestri u svom amaterskom djelovanju susreću se s nebrojeno
poznatih problema, kao što su neredoviti dolasci glazbara na
probe zbog njihove radne zauzetosti, loš instrumentarij i
nemogućnost kvalitetnih popravaka.
Isto
tako, kod nekih orkestara dolazi do jedva primjetnog ili
nikakvog napretka, radi, s druge strane nedovoljne sposobnosti
dirigenata, što se pokazalo u nekoliko slučajeva, a najviše
se odnosi na nedovoljnu brigu za intonativnu preciznost.
Unatoč
svemu tome, generalno možemo biti zadovoljni umjetničkim
dosezima hrvatskih puhačkih orkestara prikazanih na ovoj
smotri.
Josip
Tonžetić
Na
Susretu su nastupila 24 orkestra što pokazuje da se
amaterizam razvija i poklanja mu se potrebna pažnja. Među
orkestrima ima manjih i većih sastava – ovisno o
sredinama gdje djeluju i koje im mogu pružiti
financijsku pomoć u nabavci solidnih instrumenata, a posebice
obrazovati mlade glazbenike. Orkestre možemo svrstati u
nekoliko kategorija; po tehničkoj i glazbenom nivou svakog
muzičara u orkestru. Najvažniju ulogu ima dirigent koji je
kreator i odgovoran za definitivno oblikovanje kompozicija
koje se izvode. To je svima poznato. U prvu grupu svrstao bih
orkestre koji su osvojili zlatnu plaketu i ostavili opći
dojam zadovoljavajući po tehničkom, muzičkom i
interpretativnom oblikovanju kompozicija koje su izvodili. U
drugu grupu – orkestre koji su osvojili srebrnu plaketu
i ostavili opće dojmove vrlo dobre i približili se I. grupi.
U treću grupu – orkestre s brončanom plaketom koji su
korektno svladali program kojeg su izvodili no zbog tehničkih
i intonativnih ''izleta'' nisu se plasirali u višu
kategoriju. Brojniji orkestri i A kategorija kojima se nije
posrećilo postići željene rezultate razlog je zadana
skladba Tomislava Uhlika. U navedenoj skladbi se jasno čuju
tehničke nepreciznosti, loša intonacija, a posebno ritmičke
nelogičnosti kod prijelaza iz 3/8 u 3/4 takt. Spomenuta
skladba mora imati neforsiranu tehničku ležernost i ritmičku
točnost u spomenutim prijelazima. Moja je opaska koju si
dozvoljavam izreći je kritika na udaraljkaške sekcije. Ta
grupa muzičara nema dobar odnos u dinamici prema zvuku
cjelokupnog orkestra te ga kompletno prekriva svojim
gromoglasnim udaranjem po glazbalima. Time zasigurno kvari
dojam i kvalitetu orkestra. Orkestri koji nisu dobili plakete
već priznanja ne moraju biti razočarani. Jednostavno im se
nije posrećilo iz tehničkih, interpretativnih i drugih
razloga da se plasiraju u višu grupu. Za to su odgovorni
voditelji koji moraju prionuti većem angažiranju oko tehničkih,
intonativnih i ritmičkih nelogičnosti te osobnog usavršavanja.
Općenito; kvaliteta orkestara je znatno uznapredovala.
Dario
Teskera
Ukratko bih iznio
svoja zapažanja o organizaciji smotre, nastupima orkestara i
svoje sugestije u pogledu toga. U situacijama kada kvalitetu
izvođenja određenih orkestara nismo mogli usporediti zbog
vrlo različitog programa, na bodovanje je najviše utjecala
kvaliteta izvođenja zadane skladbe. Zato bih sugerirao
voditeljima orkestara da bez obzira na atraktivnost ostalih
skladbi jednak trud posvete i zadanoj skladbi. Najviše mojih
primjedbi odnosilo se na štimanje kojemu se ne posvećuje
dovoljna pažnja.
Postojanje glazbenih škola, s odjelima za puhače
instrumente, pridonijelo je uspjehu glazbi u čijim sredinama
takve škole postoje. Savjetujem orkestrima u čijim sredinama
ne postoje glazbene škole da na nekakav drugi način pomognu
svojim glazbenicima, da poboljšaju svoju kvalitetu vladanja
instrumentom. Koliko sam upućen, a možda i
nije tako, većina pažnje se posvećuje stručnom
osposobljavanju voditelja orkestara tj. usavršavanju u
dirigiranju, a to ne mora biti uvijek najbolji način
podizanja kvalitete muziciranja orkestra. Savjetujem češća
organiziranja seminara za svaku pojedinu sekciju
instrumenata...
Programska
knjižica
|
|
