 |
Hrvatski sabor kulture utemeljen je na stoljetnoj tradiciji
i kontinuitetu amaterskog kulturno - umjetničkog djelovanja.
Počeci sežu u 1858. g. kad je u Karlovcu osnovano Društvo
karlovačkih pjevača 30. svibnja 1868. mijenja naziv u Prvo
hrvatsko pjevačko društvo Zora. Prigodom otvaranja Sveučilišta
u Zagrebu, 19. listopada 1874. godine, sastali su se predstavnici
pjevačkih društava Danica iz Siska, Kolo iz Zagreba, Lira
iz Velike Gorice, Slavulj iz Petrinje, Sokol iz Gline, Tamburica
iz Đurđevca, Zora iz Karlovca i Zvono iz Križevaca i tom prilikom
razgovarali o osnivanju Pjevačkog saveza koji su na kraju
i osnovali 17. svibnja 1875. godine. Utvrđeni su i ciljevi
djelovanja Pjevačkog saveza: promicanje i razvoj pjevačkih
društava, promidžba narodne muzičke umjetnosti, nabavljanje,
sabiranje, tiskanje i širenje izvornih hrvatskih kompozicija.
Godine 1907. Pjevački savez podnio je prijedlog Saboru da
Lijepu našu ozakoni kao hrvatsku himnu. Pjevački savez djelovao
je sve do početka Drugog svjetskog rata kad se gasi njegova
aktivnost koja u samostalnom obliku neće više biti uspostavljena.
Njegovu ulogu preuzeo je Savez kulturno - prosvjetnih društava
Hrvatske osnovan 30. svibnja 1948. g. Od 1955. djeluje pod
nazivom Prosvjetni sabor Hrvatske, od 1983. godine kao Kulturno
- prosvjetni sabor Hrvatske, da bi 1991. promijenio ime u
Hrvatski sabor kulture.
Da bi se zadržao postojeći,
a osobito razvijao i unapređivao kvantitet i kvalitet kulturno-umjetničkog
amaterizma u Republici Hrvatskoj zadaće Hrvatskog sabora kulture
kao stožerne udruge usmjerene su na:
Organiziranje tečajeva i
seminara za stručno usavršavanje i osposobljavanje stručnih
voditelja amaterskih kulturno-umjetničkih udruga (zborovođa,
dirigenata, koreografa, voditelja kazališnih skupina i sl.).
Stimuliranje stvaralaštva za zborove i orkestre, kontinuirano
raspisivanje natječaja za nove skladbe namijenjene puhačkim
i tamburaškim orkestrima te zborovima. Tiskanje nagrađenih
skladbi. Daljnje tiskanje dviju edicija: "Hrvatske narodne
nošnje" i "Hrvatski narodni plesovi".
Stručnu i organizacijsku pomoć pri pokretanju rada zamrlih
udruga i osnivanju novih na područjima gdje ih nema.
Organiziranje manifestacija na nivou države, gdje će se prezentirati
i valorizirati najbolja ostvarenja amaterskog kulturno-umjetničkog
stavaralaštva.
Izbor amaterskih ansambala, zborova, orkestara folklornih
i drugih skupina za sudjelovanje na međunarodnim festivalima
Članstvo i suradnja sa sličnim Europskim kulturnim udrugama
(CISM, AITA...).
|
|
