|
IZVJEŠĆA s 9. Susreta hrvatskih folklornih
ansambala
Hanibal
Dundović - Mihael Ferić - Vesna
Zorić
Hanibal
Dundović
Uvodne primjedbe
U dva dana, subotu popodne i nedjelju prije
podne, odvijao se program Susreta s 2 različita programa.
Na Susretima sudjelovalo je ukupno 11 društava, svatko s dvije
točke, sa izuzetkom "Matije Gupca", Gornja Stubica,
koje je nastupilo samo drugi dan, u nedjelju, s jednom točkom.
Najava programa
Rado vjerujem da predstavljanje društava publici
putem najave može imati svoje opravdanje i da na tome neka
društva vjerojatno insistiraju. Međutim, kako tiskani program
donosi upravo te podatke, ovakva najava posve je nepotrebna;
ona ne samo da vremenski opterećuje predstavu, ona još i prekida
kontinuirano odvijanje programa i time remeti ukupni dojam.
Usmena najava treba biti kratka i u njoj samo
najosnovniji podaci: naziv točke i izvođača, te ev. ime koreografa,
ali onda i ostalih sudionika (!) i voditelja. Predlažem da
se ovo korigira već na slijedećem Susretu.
Pozornica
u Sportskoj dvorani bila je definirana u pozadini
ukusno aranžiranim horizontom s primjercima narodnog veza,
te sa strane štandovima na kojima su bili ponuđeni predmeti
narodne radinosti, suveniri i dr, što je uz rasvjetu činilo
privlačan i funkcionalan izvođački prostor.
Program Susreta
Predstave su se odvijale prema unaprijed utvrđenom
programu, uredno i bez zastoja. Razina izvedenih točaka (uz
rijetke izuzetke) bila je više nego zadovoljavajuća. Ovdje
bih posebno istakao značajan pomak u vokalnoj pratnji koja
godinama predstavlja problem. Nadati se je da će ovaj pomak
biti konstanta u daljnjem radu društava i budućih Susreta.
Uz neprisustvovanje naših renomiranih amaterskih
ansambala, uglavnom iz većih gradova, što je već postala uobičajena
praksa (?!), društva koja su nastupala u završnici ovih Susreta,
pokazala su svoje ne male sposobnosti i tako dobila priliku
da se istaknu, što su i zaslužila.
Poseban program za sudionike Susreta - Organizacija
Odvijao se tijekom subote prije podne (upoznavanje
grada iz autobusa, uz vođenje), posjet galeriji Hlebine i
galeriji Josipa Generalića. U nedjelju prije podne, prije
drugog nastupa u Sportskoj dvorani, upriličen je na glavnom
trgu mimohod svih grupa u narodnim nošnjama.
Također, svaki sudionik dobio je bedž, suvenir
i dr. Već iz izloženog može se vidjeti da je ovaj Susret bio
odlično organiziran, moglo bi se čak reći grandiozno.
9. SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA
Koprivnica, 19. - 20. listopada 2002. - Športska dvorana
1. KUD "KOPRIVNICA", Koprivnica
"Lepa moja gorica zelena" - pjesme
i plesovi Zagorja
Uvodna pjesma snažno intonirana. Ukupna slika
dojmljiva, no kod nekih pjesama zbog manjeg broja muških izvođača
dolazi do neravnoteže u volumenima muškog i ženskog zbora.
Kod plesa i pjesme "Igrajte nam mužikaši"
dvije lese sa svake strane u pozadini, malim pomacima u prostoru
sitnim koracima s privlačenjem, stilski treba biti čvršće.
Kraj točke zahtjeva nešto življe plesanje.
Sve vrlo uredno i kao cjelina stilski odmjereno.
"Zorja, moja zorja"
- pjesme i plesovi Podravine
Brojni ansambl discipliniran. U bržim dionicama
plesa, pogotovo u vrtnjama, poželjno nešto više poleta.
Ukupni dojam vrlo dobar. Vidljiv napredak grupe.
Primjetan dobar rad voditelja.
2. KUD "PETAR PRERADOVIĆ", Đurđevac
"Lički plesovi"
Tekst uvodne pjesme "Dalmacijo lijepih
djevojaka" ne čini se vjerodostojnim; vrlo rijetko se
u pjesmi jednog kraja govori o drugom (utjecaji u melodiji
da, u plesu/plesanju da, ali u tekstu rijetko, gotovo nikako),
no da je tekst i autentičan, on nije tipičan i ne bi ga trebalo
rabiti.
Kolovođa u šaljivoj pastirskoj igri ("vujo")
glasovno uvjerljiv.
U ženskom mimičkom plesu "paun", kod
gesta, treba se kloniti oštrih pokreta koji djeluju vojnički,
a trebalo bi ženski lirski.
"Zagorski plesovi"
Točka započinje pjevnim uvodom ("Oj, Jelo")
u zanimljivom aranžmanu.
Sve što dalje slijedi ("Igrajte nam mužikaži",
polkica, drmeš) niže se sigurno, poletno i što je najvažnije
proživljeno. Dobar rad voditelja.
3.KUU "VESELI MEĐIMURCI" - Čakovec
"Igrajte nam japa" - međimurski plesovi
Dijelovi točke ("Međimurski lepi dečki"
i drugi) kod momaka u koraku s privlačenjem, te u parovima
sa šeširima, bili su čvrsti kako to stil plesanja ovog kraja
zahtijeva. No, tzv. "križni korak" kod plesača bio
je dvostruko polaganiji, što već plesno djeluje neprirodno.
Zašto? Ne mogu to izvesti? Bilo bi dobro da plesači raspolažu
s nešto više plesnosti.
Izvedba u cjelini korektna iako za "vesele
Međimurce" nedovoljno proživljena.
"Poskočnica" - međimurski plesovi
Kao i gornja točka, izbor međimurskih plesova
i pjesama u korektnoj izvedbi.
Udarci plesača nogom o pod ovako izvedeni - neprirodno i isforsirano
- stilski je odudaralo od onoga što možemo nazvati međimurskim
stilom plesanja.
Grupa blizu izvornoj, no nedostaje joj nešto više prirodnosti.
4. FA "GRUBIŠNO POLJE"
"Lepo ti je zbora pogledati" - pjesme
i plesovi Pokuplja
Uvodna pjesma u duetu: muški glas pjeva u stilu
ličkog (kordunaškog?) pjevanja, što odudara od onog što Pokupljem
zovemo.
Točki u cjelini nedostaje dovoljno "reprezentativnog"
materijala, pa ona djeluje nekako "isprazno" i -
neuvjerljivo. Sav u plesovima izneseni plesni materijal, nije
ništa drugo nego "vezni koraci" koji kao takvi -
neutralni, nedovoljno upućuju na plesni folklor jednog kraja.
Na taj način čitava jedna regija, i ne nezanimljiva, ovdje
je svedena na nekoliko "polukoraka".
Nasuprot ovome, ansambl je točku izveo disciplinirano
i uredno.
"Tkoj´ za kolo, nek´ ide u kolo" -
plesovi i pjesme Bilogore
Za folklor Bilogore, plesni i pjevni, pa i nošnja,
ne može se reći da je scenski posebno atraktivan i za scensku
obradbu zahvalan. Utoliko je svaki pokušaj na ovom polju vrijedan
pažnje.
Među plesovima koji si izvedeni korektno, zanimljiva
je ideja nijemog kola, pri čemu se čuje samo šum koraka, koji
postaje sve tiši i polaganiji.
Sam kraj točke, uz pjesmu "Hop, lane Milovane"
(obično vezana na Podravinu) dolazi nekako naglo, nepripremljeno,
što šteti točki.
5. FA "MATIJA GUBEC", Karlovac
"Evo mi kola koga j´ voja"- kolo poskočica,
"linđo"
Već sam više puta naglasio kako je dobra izvedba
"poskočice", uz još neke plesove, kamen kušnje ne
samo za pojedine plesače, nego i za cijelu izvođačku grupu.
Ples je ovdje bio dovoljno razigran da nas uvjeri
u vjerodostojnost onoga što se odvija na pozornici. Plesači
su uspjeli stilski dočarati ovaj mediteranski ples, pri čemu
je kolovođa, kao važna uloga u plesu, u svojim komandama bio
uvjerljiv, a lijeričar čvrsta podrška plesu.
Koreografski, posebno je bio uspio dio u kojem
dva para, svaki ponaosob, izvodi svoju plesnu dionicu. Ovdje
bi bilo dobro, ako je to moguće, uvođenje još jednog para
sa sličnim zadatkom, što bi ovu ideju dodatno pojačalo.
"Volim gajde neg´ tambure troje"-
plesovi i pjesme Baranje
Iza duhovito odabranog naslova vidjeli smo pjesme
i plesove Baranje. Kako već naslov sugerira, ovdje su u centru
interesa gajde.
U svim sastavnicama ove točke u tome se i uspijeva.
Jedina primjedba tiče se ženskog sola u pjesmi orijentalnog
ugođaja(?), što distonira sa ukupno prikazanim materijalom,
a svojom izvedbom nije na razini inače vrlo uspjele točke.
FA "Matija Gubec" došao je na Susrete
s dvije zanimljive koreografije u dobrim izvedbama, koje su
unijele svježinu u program Susreta.
Primjetan dobar rad voditelja i vidljiv napredak
grupe.
6. KUD "ŠUMARI", Vinkovci
"Ženina volja" - plesovi i pjesme
Posavine
U poznatoj koreografiji, već klasici folklornog
plesnog repertoara, redaju se pjesme i plesovi.
Kod "Leneka", pjesme uz scenski pokret,
pokret je mjestimice groteskan (djevojke ostaju pognute u
stop slici, kao na startu neke trke, što djeluje groteskno
i neodgovarajuće). Kod plesa "kosci kose" momci
nakon košnje stanu ukopani u pozi, kao da će krenuti u odlučujući
boj (opet stop slika!). U inače dobro izvedenoj i poletnoj
točki, ovi detalji svojom nezgrapnošću snizuju ukupni dojam.
"Kola iz Slavonije"
Točka lijepo započinje skupnom pjesmom "Oj,
rastiću.."; slijede uobičajeni plesovi "Hajd, na
lijevo" i drugi, uglavnom u dobroj izvedbi. U "kolu",
međutim, počimalja se uopće ne čuje, ne znam kako to uopće
može funkcionirati. U "slavonskom kolu" za koje
se može reći da je jedna institucija, pjesma u kolu ovdje
se izjednačava s poskočicom u kolu. Zašto? Vinkovci, kada
se radi o slavonskim kolima, trebaju u svemu biti pouzdani
tumači svoje tradicije.
7. KUD "VELIKA MLAKA", Velika Mlaka
"Jurjevski običaji"
Točku otvara jurjevska pjesma duga i jednolična.
Ona se proteže cijelom točkom. Slijede plesovi "sito",
"drmeš", otplesano dosta živahno. Na kraju momci
preskaču krijes, koji je ovdje predočen "kupčekom"
grančica. Da je jurjevska pjesma bila otpjevana dobro u nekom
suvislom aranžmanu i da su dečki skakali preko nečega što
bi gledateljima moglo dočarati jurjevski krijes, ova točka
mogla bi biti i zanimljiva.
Možda to još uvijek može biti.
"Plesovi Bizovca"
U dva tipa nošnji ansambl izvodi nekoliko tipičnih
slavonskih kola: "kolo", "kabanica" i
druge. Starije žene koje se u točki pojavljuju, početno nisu
baš pomogle u pjesmi možda i zbog nesigurne tamburaške pratnje
na početku, kasnije se pomoć žena u pjesmi mogla osjetiti.
Plesno, "kolo" je bilo dobro otplesano snažno i
kompaktno.
8. RKUD "RUDAR", Raša
"Labinski tanac na lesi"
Duga uvodna šetnja uz roženice. Slijedi ples
balun uz pratnju miha, usporedno s plesom, sa strane odvija
se igra "šije-šete" (po dalmatinski, kako se to
kaže na istrijansku?)
"Labinski tanac na nogi"
Uz dva miha i roženice. "Rudar" je
izvorna grupa i svirači na roženicama i mihu znaju dobro svoj
posao; plesači su ipak nešto drugo. Kod šetnje u paru nekih
plesača, držanje je izrazito loše: neki mladi plesači kao
da ih drži lumbago.
Izvornost ne može biti pokriće za loše, neestetsko držanje,
pogotovo na pozornici.
U ovoj točki pojavljuje se jedan novi instrument - usna harmonika.
Ona lijepo svira, ali mi svirača ne možemo vidjeti, on je
iz nekog razloga dobro i uporno skriven iza drugih izvođača.
Već iz gornjeg se vidi da svaka grupa, i ona izvorna, mora
imati voditelja koji je odgovoran za nastup i ovako nešto
mora zamijetiti i intervenirati, makar i na pozornici (to
je kod izvorne grupe jednostavno).
9. KUD "DALMACIJA", Dugi Rat
"Plesovi otoka Korčule"
Od točke sastavljene od plesova zasnovanih isključivo
na trokoraku i polkicama, te društvenim igrama s pantomimom,
ne treba mnogo očekivati: sve to postoji, ima svoju društvenu
funkciju i treba izvoditi i prikazivati. Koji put je samo
problem s pantomimskim dijelom u njima zbog moguće nevještine.
Korektna koreografija u korektnoj izvedbi.
"Stari splitski plesovi"
I ovdje trokoraci i polkice, ali dostojanstveno
držanje plesača i elegantna nošnja starog Splita, i sve je
drugačije.
Stilski odmjereno.
10. "FOLKLORNI ANSAMBL BRODA", Slavonski
Brod
"Bunjevački plesovi"
U uvodnom plesu "rokoko", u pratećoj
pjesmi ("Oj, djevojko Bunjevko") drugi glas je vodeći
(?). U nizu plesova koji slijede ("srdim se dušo",
momačko", "veliko") većina plesača pokazuje
plesnost potrebnu za izvođenje bunjevačkih plesova. U jednom
dijelu, pred kraj točke, plesači su malo požurili i na trenutak
bili u raskoraku s muzičkom pratnjom, no to nije kvarilo opći
dojam. Nakon duljeg vremena jedna grupa otplesala je bunjevačke
plesove kako treba.
"Hrvatsko kolo" - starogradski plesovi
Plesači i plesačice u toaletama i svečanim odijelima,
elegantnim koracima klize pozornicom kao na svojim promenadama,
balovima, redutama i drugim prilikama.
Ipak i ovdje treba voditi računa da na sceni doslovno svaki
korak i svaka najobičnija gesta zna biti važna, značajna u
nekom smislu. Ne može se na njoj hodati "privatnim"
korakom, on kao i sve drugo na sceni mora na izvjestan način
biti posebno dotjeran, stiliziran. Ovdje smo vidjeli neke
plesače koji su se šetali privatno, a ne kao plesači - plesno.
Simpatično.
11. KUD "MATIJA GUBEC", Gornja Stubica
"Plesovi i pjesme stubičkog kraja"
Uvodno je nastupio vokalni kvintete starijih
žena koje smo čuli i u boljoj formi, no uvijek je lijepo dovesti
na pozornicu starije izvođače koji već svojom dobi mogu jamčiti
autentičnost. U poznatom nizu plesova stubičkog kraja od "ženine
volje" nadalje, susrećemo se s najvažnijom odlikom ovog
ansambla - lakoćom plesanja.
Izvorna grupa.
Zagreb, 30. listopada 2002.
Hanibal Dundović, v.r.
POVRATAK NA VRH
Mihael
Ferić
35 000 SLAVONSKI BROD
Petra Krešimira br. 6
Tel. 035/446 620, mob. 091/518 1806
OSVRT NA GLAZBENI PROGRAM
9. SUSRETA HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA
I. Opći dojam
Na 9. Susretu hrvatskih folklornih ansambala
u Koprivnici 19. i 20. listopada 2002. godine sudjelovalo
je 11 folklornih ansambala, od kojeg je broja 10 ansambala
nastupilo na dva koncerta, a jedan samo na drugom koncertu.
Svi su ansambli bili dobro pripremljeni i uvježbani, cjelokupni
je program bio ujednačen, bez oscilacija i većih padova, a
izvedbe zanimljive i raznovrsne.
Izvođene su koreografske obrade plesova iz zavičaja, šireg
okruženja ili drugih krajeva Hrvatske, scenske obrade običaja,
te glazbene obrade hrvatskih narodnih pjesama i plesova u
vokalnoj, instrumentalnoj i vokalno-instrumentalnoj izvedbi.
Pored imena autora koreografije u programskoj je knjižici
trebalo upisati autore glazbenih obrada kako ne bi ostali
anonimni, a da bi se komplimenti ili primjedbe mogle uputiti
onome na koga se odnose. Ako je autor koreografije i obrađivač
glazbe, onda to treba navesti. Istu sam primjedbu dao na 7.
Susretu hrvatskih folklornih ansambala, no nije uvažena.
Kod nekih ansambala među plesačima, pjevačima i sviračima
ima dosta dječaka i djevojčica, pa čak i djece što se odražavalo
u vizuelnom neskladu, pjesmi i plesanju. Nedostatak odraslih
nadomješta se djecom, i to je realnost nekih društava.
U ansamblima gdje je više takvih članova (dječaka mutanda
i postmutanda) pjevanje je nedorečeno, glasovno nezrelo, pa
čak i intonativno upitno.
Izuzimajući spomenutu primjedbu, kod većine je pjevanje skladno
i intonacijski čisto, postava glasa (impostacija) dobra, a
tonaliteti i opseg melodije i pratećih glasova podešeni mogućnostima
pjevača. Odstupanja su gotovo zanemariva. Kod većine je plesnih
ansambala nesrazmjeran odnos ženskih i muških plesača i pjevača.
Muških je premalo, a nedostatak je još uočljiviji ako su u
ansamblu umjesto odraslih dječaci i djeca. Osim vizuelnog
nesklada, taj se nesrazmjer naročito odražava na pjesmi i
pjevanju.
Među sviračkim sastavima najviše ima tamburaša u kombinaciji
sa jednom ili dvije violine, tamburom samicom, gajdama i dudama.
Svi oni prilično dobro vladaju sviračkom tehnikom, uigrani
su i dobro uvježbani. Nastupio je i jedan sastav mandolina,
vrlo dobre i profinjene svirke, te svirači dvojnica, sopela,
miha i usne harmonike.
I nekih je ansambala cike i vriska bilo preko mjere i dobrog
ukusa, pa je u prvi plan došla cika i vriska pokrivajući lijepo
pjevanje i dobru svirku.
Tekst najave nastupa treba maksimalno kratiti. Na prvoj koncertnoj
večeri najave su bile duge i preopširne, što je razbijalo
koncentraciju i ugođaj. Na drugom je koncertu propust popravljen.
Susret je pratilo brojno gledateljstvo koje je znalački reagiralo
na svaku uspjelu izvedbu.
Organizacija manifestacije uzorna. Susreti su imali sve atribute
te kulturne manifestacije. Organizatori su se svojski trudili
da svaki trenutak boravka ispune raznim bogatim sadržajima,
upoznavanjem znamenitosti grada i okolice, druženjem i razmjenom
iskustava, nezaboravnom veselicom u Koprivničkom Ivancu, te
brojnim prigodnim darovima i poklonima koji su uručeni svim
ansamblima, njihovim predstavnicima, voditeljima, te svima
ostalima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj lijepoj
i uspjeloj manifestaciji.
II. Osvrt na glazbeni dio programa
1. KUD "KOPRIVNICA", Koprivnica
Čisto i skladno pjevanje u koreografiji "Lepa
moja gorica zelena". U dvoglasju se udvaja vodeća melodija
umjesto da se pjeva solo, a prateće glasove pjevaju svi ostali.
Tamburaški orkestar brojan (col orkestar) s sva berdeta i
ponekim udvojenim tamburama. Preporučio bih da u sastavu svaka
tambura bude zastupljena jednom tamburom, a da višak svirača
izvodi pratnju drugoj koreografiji.
Svirka skladna, uvježbana, a povremene intonativne nečistoće
(Bistranjski drmeš) vjerojatno su uzrokovane kvalitetom glazbala,
površnim ugađanjem, ili lošim i dotrajalim žicama. Svirka
dvojnica ugodno osvježenje.
Pjesme i plesovi Podravine "Zorja, moja zorja" demonstrirale
su sve odlike folklorne glazbe toga kraja: ujednačeno pjevanje,
zahtjevnu solo rolu većeg tonskog opsega, te vrlo dobru svirku.
Solo pjesma otpjevana je emotivno i doživljeno. Interpretacija
dojmljiva i uvjerljiva.
U svirku tamburaškog sastava izvrsno se uklopio gajdaš. Muški
zbor uredno pjevao, kao i ženski.
2. KUD "PETAR PRERADOVIĆ", Đurđevac
U koreografiji "Lički plesovi" dominantan
je ženski zbor, dok je muški manje jasan i izražajan zbog
neprikladne intonacije. Sigurna i uvjerljiva počimalja dobro
vodi pjesmu uz podršku vrlo dobrih pratećih glasova. Intonativno
čisto i stilski skladno pjevanje. Svirač na ličkoj samici
dobar i siguran.
Izvedba zagorskih plesova ostavila je još bolji dojam. Bolje
je pjevao mješoviti folklorni zbor kod a capella pjevanja.
Duo violina je sigurno vodio svirku tamburaške pratnje sastavljene
od bračeva, bugarije i berdeta. Akordička, ritmička i basova
pratnja precizna i nenametljiva. Raspoloženi pjevači i svirači
stvorili su pravi ugođaj pjesmom "Igrajte nam mužikaši",
te vrlo dobrom interpretacijom drmeša.
Mlad i perspektivan ansambl ujednačena uzrasta i lijepog izgleda.
3. KUU "VESELI MEĐIMURCI", Čakovec
Na dva koncerta ansambl predstavio dvije koreografije
međimurskih plesova. U tamburaškom sastavu dosta dječaka i
nekoliko odraslih. Unisono pjevanje uredno i intonativno čisto,
primjereno izvođačkim mogućnostima pjevača. Ples pratio instrumentalni
sastav od violine i tamburaškog sastava. Svirka korektna,
s napomenom da je kod prve koreografije pri jednoj promjeni
tonaliteta bilo na mahove intonativne neusklađenosti violine
i tamburaša, a to se dogodilo i drugi puta. Ili bisernica
nije bila ugođena, ili ima dotrajale žice, ili konjić nije
na pravom mjestu. Ubuduće treba sve provjeriti.
4. FA "GRUBIŠNO POLJE", Grubišno Polje
Vrlo dobar mlad i uigran ansambl, znalački i
stručno vođen. U svaku izvedbu u svoje pjevanje, svirku i
plesanje unose emocije i oduševljenje. Intonacija dobro pogođena,
pa sve pjevačke zadatke u solo ulogama (ženski i muški glas),
te zboru (ženskom i mješovitom) izvode bez napora, intonativno
čisto i optimalno zvučno. Kako muški pjevači mogu dobro zvučati
u mješovitoj postavi, pokazuje upravo ovaj primjer. Solo pjevačica
je jedna od rijetkih koja je uspjela pokazati umijeće ornamentiranja
pučke melodije.
Mladi tamburaški sastav predvođen vrlo dobrim primašem uigran
i veoma pouzdan. U plesovima i pjesmama Bilogore istakao se
zapaženom svirkom na dobroj tamburi svirač samice. Svirač
na dudama korektan, a tamburaši također. Izvrsno je pjevala
solistica uz pratnju samice. Bilo je obilje kontrasta u zvukovnoj
boji i intenzitetu zvuka, a sve se to postiglo vještim kombiniranjem
raznih glazbala, te pjevača i svirke na tradicijskim glazbalima.
Efektne su bile dinamičke gradacije u crescendu i decrescendu,
uzorno je bilo ubrzavanje i usporavanje tempa izvedbe u "nijemom
kolu", a kod pianissima u ritmu plesnih koraka izvedba
je bila na vrhuncu umijeća i mogla je tako završiti. Ovo napominjem
i posebno ističem, jer većina koreografa efekte vidi samo
u ubrzavanju tempa izvedbe do neprirodne brzine.
5. FA "MATIJA GUBEC", Karlovac
Poskočice u kolu linđo pjevačice su pjevale
s naporom, skoro na granici mogućnosti. Svirač na lijerici
solidan, a izvedba uvjerljiva.
Glazbene mogućnosti i vrline ansambla došle si više na vidjelo
u plesovima iz Baranje. U uspjelu izvedbu uklopilo se mnogo
toga: dobre glazbene obrade, zvučni kontrasti i razne kombinacije
izvođača od instrumentalnih (gajde) do vokalnih sola (ženskih
i muških), muških pjevača u pratećom glasovima, ženskog trija
i mješovitog zbora, te svirača tamburaškog sastava vođenog
izvrsnom sviračicom violine.
Cijeli je njihov nastup bio dijalog izvođačkog ansambla, međusobno
repliciranje, natpjevavanje i nadigravanje. I ovdje se izvrsna
vokalna solistica isticala vještinom ornamentiranja pjesme
i dobrom interpretacijom.
Vizualni utisak krasan! Ansambl se potpuno uživljava u svaku
izvedbu unoseći u pjesmu i svirku radost muziciranja.
6. KUD "ŠUMARI", Vinkovci
Jedan od rijetkih ansambala u kojem svaka plesačica
ima muškog para, i koji nije u nesrazmjeru ženskih i muških
plesača i pjevača kakav je bio kod većine ostalih. U pjesmi
"Sejala sam lenek" počimalja dobro vodi pjesmu,
dok je pratećim glasovima potrebno više jačeg i tamnijeg tona.
Na nekim je mjestima bilo malih intonativnih nejasnoća.
Svirači veoma uigrani, bez sviračko tehničkih poteškoća, a
sviraju s lakoćom i bez napora. Konstantno drže pravi tempo
u posavskim pjesmama i plesovima, bez oscilacija i ubrzavanja.
U mješovitom zboru ženski glasovi mnogo bolje zvuče zbog više
intonacije, a vjerojatno i razloga da je u sastavu pratećih
glasova premalo altova, odnosno pjevačica tamnijeg i dubljeg
glasa.
U koreografiji "Kola iz Slavonije" posložena su
viđena i često izvođena slavonska kola uglavnom u prebrzom
tempu. Autori su efektan završetak tražili u brzom i ubrzavanom
tempu. Zagovornici takve prakse klimaks izvedbe vide u furioznom
tempu koji je po pravilu na kraju. U brzom se tempu ne mogu
ispjevati stihovi kolskih napjeva, a takav je pristup i stilski
pogrešan. Nadalje, kolski napjev u slavonskom kolu (drmešu)
pjeva se uz lagani šetani korak bez sviračke pratnje, u dvostruko
sporijem tempu, a ne u istom tempu kola, koji je i za kolo
prebrz.
7. KUD "Kolo", Velika Mlaka
Izvrsno polagano a capella pjevanje u Jurjevskim
običajima Velike Mlake u izvedbi pjevačica starije dobi i
uspjeloj kombinaciji s djevojačkim zborom. Veoma sigurna počimalja
dobra glasa, sigurni i zvučni prateći glasovi, stilski uzorno,
čisto i doživljeno pjevanje. Lijepa običajna pjevana tema
u uvodu.
Instrumentalnu pratnju čine dvije violine i tamburaški sastav,
a svirači su raznih uzrasta: djeca, dječaci i odrasli. Svirka
korektna, egedaši uzorno vode svirku, a pratnja uredna.
Vrlo dobra svirka u drugoj koreografiji, a ženski pjevački
zbor uz potporu pjevačica starije dobi pjeva skladno i čisto.
Premalo je muških u kolu, a samo jedan od njih pri pjevanju
jedva da otvara usta, a ostali šute.
8. RKUD "RUDAR", Raša
U ansamblu opet djeca, djevojčice i dječaci,
te nekoliko odraslih parova. Svirka u mantinjadi (instrumentalnom
uvodu u svečanost i ples) na sopelama i mihu vrlo dobra i
skladna. Vješti svirač miha sigurno barata glazbalom.
Kod druge su koreografije svirači (2 miha, 2 sopele i usna
harmonika) bili pokriveni plesačima koji su cijelo vrijeme
njihove svirke statično boravili na sceni i zaklanjali vidik.
Svirku bez plesa i višekratno ponavljanje istih tema treba
kratiti, svirače postaviti pred gledalište, a ne u zaklon.
Šteta je što ansambl nije demonstrirao istarsko pjevanje,
i što se u svom nastupu ograničio samo na plesanje i sviranje.
9. KUD "DALMACIJA", Dugi Rat
Ansambl krasna, skladna izgleda, podjednake
dobi i veličine. Elegantni i graciozni u držanju i plesu.
Mandolinski sastav svira tehnički dotjerano, ritmički precizno,
u pravom tempu, metronomski točnom. Korčulanske i Stare splitske
plesove na mandoline sviraju s mekim i finim tonom, dobrim
tremolom i kultiviranom akordičkom i basovom pratnjom. Sviračko
tehnički i stilski uzorno, naročito u splitskim plesovima.
Uspješnom slušnom dojmu svakako su doprinijele i dobre obrade,
naročito opet u splitskim plesovima, te metričke i ritmičke
izmjene plesnih tema.
10. "FOLKLORNI ANSAMBL BRODA", Slavonski
Brod
Skladna i dotjerana tamburaška pratnja u "Bunjevačkim
plesovima", intonativno čisto pjevanje plesnog ansambla
u istoj izvedbi. Iako znatno pomlađeni tamburaši su bez poteškoća
odsvirali zahtjevan program bunjevačkih kola koja od svirača
traže koncentraciju, dobru memoriju i prilično sviračko umijeće.
Interpretacija starogradskih plesova odisala je kultiviranim
i mekim tonom, te finim dinamičkim gradacijama koje i priliče
salonskoj glazbi i plesu.
Bilo bi dobro kada bi se u instrumentalnoj pratnji višekratno
ponavljanoj temi promijenio tonalitet, napravila pokoja varijacija
melodije, ili pak promijenio registar tonske boje upotrebom
drugih tambura u vođenju melodije.
11. KUD "MATIJA GUBEC", Donja Stubica
Ansambl nastupio na samo jednom koncertu drugog
dama. Lijepo (arhaično) pjevanje skupine starijih žena. Ostali
članovi ansambla u zrelim godinama dobro pjevaju, a samo na
trenutke gube dah zbog tempa i pjevanja bez sviračkih intermezza.
Iako je u zboru 9 muških pjevača, i ovdje je dominantan ženski
zbor. Tamburaški sastav dobar, ako se izuzmu ritamski problemi
s triolama u rašpi. Koliko je meni znano rašpa je meksikanski
ples i ne znam od kada je to ples Stubičkog kraja?
U Slavonskom Brodu, listopada 2002. godine.
Član Stručnog povjerenstva:
Mihael Ferić, v.r.
POVRATAK NA VRH
Vesna Zorić, prof.
Osvrt na nastupe sudionika na 9. susretima
hrvatskih folklornih ansambala
Koprivnica, 19-20.listopada 2002. godine
Ovogodišnji 9. susreti hrvatskih folklornih ansambala mogu
poslužiti kao odličan primjer uspješne organizacije i gostoljubivosti.
Dobrodošla je odluka da Susreti traju dva dana tijekom kojih
je program kvalitetno raspoređen - pružena je mogućnost nastupa
s dvije točke, a isto tako i mogućnost međusobnog druženja
i upoznavanja Koprivnice i njezine okolice što će, vjerujem,
mnogima ostati u lijepom sjećanju. Neupitna je vrijednost
bavljenja ovim dijelom tradicijske kulture tako velikog broja
mladih ljudi, ali jednako je tako vrijedno i sklapanje novih
poznanstava i upoznavanja područja izvan svog zavičaja. Isto
tako, dobra je odluka organizatora što je svim sudionicima
omogućeno praćenje programa tijekom kojeg su imali prilike
vidjeti "kako to rade drugi". Jedina primjedba odnosi
se na rasvjetu koja nije pokrivala cijeli prostor u kojem
su se grupe kretale, tako da je bilo previše sjena i "mraka".
U programu je sudjelovalo 11 kud-ova s koreografijama svog
zavičaja i drugih područja Hrvatske.
Što se tiče narodnih nošnji kojima sam kao članica Prosudbene
komisije pridavala pažnju, generalno gledajući, većina ansambala
bi zadovoljila vrlo visoke kriterije. Voditelji većine KUD-ova
svjesni su svih relevantnih komponenti koje nošnja mora sadržavati.
U prvom redu, ovdje se podrazumijeva njezina kompletnost,
što znači da se jednaka pažnja posvetila načinu češljanja
i pokrivanja glave, kao i odjeći i obući. Nedostatkom samo
jednog od spomenutih elemenata narušava se sklad i autentičnost
nošnje. Veliku važnost u scenskoj slici imaju urednost, ispeglanost
i čistoća svih dijelova nošnje. Bitni kriteriji u ocjenjivanju
predstavljaju pravilno oblačenje i međusobna usklađenost dijelova
nošnje (dužina pregače i rubače ili tehnike ukrašavanja -
vez ili tkanje), te kvaliteta izradbe rekonstruiranih nošnji.
Kod ponekih, rekonstruiranih nošnji, ima dosta lutanja i odmaka.
Veliku pomoć pri rekonstrukciji pružaju Priručnici za rekonstrukciju
narodnih nošnji u izdanju Hrvatskog sabora kulture, a predlošci
za izradu mogu se potražiti u bilo kojem muzeju koji posjeduje
etnografsku građu gdje se predmet može posuditi ili fotografirati
kako bi krajnji rezultat bio zadovoljavajući, a samim time
zaštitio i očuvao ovaj vrijedan segment naše tradicijske baštine.
Najvažniju ulogu u tome trebali bi imati voditelji društava
koji bi s izrađivačima nošnji morali biti usko povezani, te
prije same izrade točno utvrditi svaki detalj. Više primjedbi
je upućeno na račun ženske nošnje, s obzirom na to da je muška
nošnja manje zahtijevna i raznovrsna. Pohvale, primjedbe i
savjete uputit ću svakom društvu posebice.
1. KUD "Koprivnica"
I ove godine su se članovi KUD-a predstavili na primjeran
način. U prvoj, zagorskoj koreografiji, vrlo uredni, pravilno
obučeni, kompletni i raznovrsni. Izostanak jednoličnosti scenske
slike postignut je dvojakim pregačama - bijelim i crnim vezenih
različitim biljnim ornamentima, te oglavljima - djevojačkim
pletenicama i rupcima svezanim na zatiljku. U drugoj, podravskoj
koreografiji, u nošnjama nedalekog Koprivničkog Ivanca, ponovno
su zasjali u punoj ljepoti.
2. KUD "Petar Preradović" - Đurđevac
Ovo Društvo imala sam prilike vidjeti na 4. županijskoj smotri
folklora u Đurđevcu gdje su također nastupili s ličkom koreografijom.
Primjedbe i savjete koje sam tada uputila su prihvaćene i
donekle realizirane jer rekonstruirane su tek dvije pregače,
nedostaju tkani ženski i kožni muški pojasevi, te poboljšanje
muških prsluka. Najvažnije u svemu tome je činjenica da je
vodstvo Društva svjesno nedostataka i riješit će ih zasigurno
na najbolji mogući način, kada im to dopuste financije. Osvrnula
bih se na dvije rekonstruirane pregače. Ne znam po kojim su
predlošcima rađene i da li su uopće rađene prema predlošcima
ili su plod trenutne inspiracije izrađivača? Naime, vunene
rese su preduge spram otkanog dijela a i sama ornamentika
i boje su dosta upitne. Predlažem da prije slijedeće narudžbe
dođete u Etnografski muzej gdje ćemo vam prezentirati nekoliko
primjeraka pregača koje mogu poslužiti kao predlošci za rekonstrukciju.
U drugoj, zagorskoj koreografiji, primjerno i skladno obučeni
i djevojke i mladići, uz napomenu da se, prema kazivanju starijih
kazivačica, pregače vezuju povrh kožnih remena tako da sprijeda
ostaje vidljiva samo polovica remena.
3. "Veseli Međimurci" - Čakovec
Čakovčani su se predstavili dvjema međimurskim
koreografijama u različitim inačicama međimurske ženske nošnje.
U prvoj ona je sadržavala bijele kruto "faldane"
rubače sa svim pripadajućim elementima - opleće, pregača,
"tibet", "poculica", visoke cipele, a
u drugoj, uz spomenuto, "štofane" rubače različitih
uzoraka. Odlično obučene s uredno privezanim "tibetima".
Čini se da se svako društvo najbolje zna obući u nošnju svog
zavičaja. Muški članovi također kompletni, ovaj puta sa crnim
hlačama uvučenih nogavica u čizmama, no poneka se rubača,
vjerojatno od sjedenja izgužvala. Ostavili su izvrstan dojam
kao i na 11. smotri međimurskog folklora u Donjoj Dubravi.
4. FA "Grubišno Polje"
Za pokupsku koreografiju odabrana je nošnja kupinečko-bratinečkoga
tipa. Nastupili su u rekonstruiranim nošnjama koje sadržavaju
sve potrebne i međusobno usklađene dijelove prema ornamentici
(poprsnica, "tace", pregače). Međutim, čini mi se
da je pogrešno odabran materijal za izradu rubača i pregača
koji bi trebao biti nešto čvršćeg tkanja, i ponovno se javlja
upitna ornamentika pojedinih tkanih dijelova. Isto tako kroj
rukava oplećka preširok je za ovaj tip nošnje. Ženske kapice
potrebno je upotpuniti ukrasnim elementima. Prije nastupa
provjeriti da li su pregače dovoljno stegnute kako se ne bi
pri plesanju olabavile i sprijeda neuredno spustile. Generalno
gledajući, ovakva rekonstrukcija nošnje je stilski zadovoljavajuća
i scenski vrlo efektna, no pristalica sam mišljenja da bi
svaka rekonstrukcija trebala biti što vjernija originalu.
(vidi uvod). U bilogorskoj koreografiji je kostimna slika
odlična - uredni, kompletni, raznovrsnog češljanja i pokrivanja
glave kod djevojaka.
5. FA "Matija Gubec" - Karlovac
Karlovčani su se predstavili hercegovačkom poskočicom i baranjskim
plesovima. U prvoj koreografiji, vrlo jednostavna muška i
ženska nošnja predstavljena je korektno. Baranja je predstavljena
podunavskim inačicama ženske i podravskom inačicom muške nošnje
s pregačicama. Kostimna slika je vrlo efektna, raznovrsna
i dobro obučena osim ženskih kapica koje ne prekrivaju kosu
skupljenu na zatiljku, što joj je jedna od funkcija. U takvim
slučajevima je nepotrebno uplitati dodatnu pletenicu ili ako
je prirodna kosa pregusta, nastojati je što plošnije omotati
na zatiljku kako bi se mogla podvući pod kapicu.
6. KUD "Šumari" - Vinkovci
U prvom nastupu "Šumari" su izveli posavske pjesme
i plesove u standardnim, jednoobraznim ženskim i muškim nošnjama.
Dobro obučeni, usklađenih dužina rubača i pregača, te pravilno
počešljanih pletenica kod djevojaka. U svojim zavičajnim nošnjama
jednako dobri, posebice djevojke s "divojačkim pletenicama".
Predlažem jedino da se osim trobojnice oko pasa sveže i pokoja
drugačija tkanica, tek toliko da se ne zaboravi raznolikost
tog dijela odjevnog inventara.
7. KUD "Velika Mlaka"
Iako ovo Društvo djeluje tek nekoliko godina očito je da su
svladani svi zahtjevi scenskog prezentiranja narodne nošnje.
U koreografiji zavičajnih jurjevskih običaja mogla se vidjeti
cijela lepeza inačica narodnih nošnji pomno uređenih i obučenih.
Svaki komplet ženske nošnje sadrži međusobno sukladne dijelove,
te svaki od njih simbolizira dobne i statusne različitosti
lokalne zajednice. I u drugoj, bizovačkoj koreografiji ta
je namjera vrhunski realizirana. Besprijekorno obučeni, u
inače vrlo zahtjevnu narodnu nošnju, predstavljeni su najrazličitiji
modaliteti ovog tipa nošnje. Bravo!
8. RKUD "Rudar" - Raša
Hvale vrijedna je mnogobrojnost sasvim mladih članova ovog
Društva koji nastoje njegovati i sačuvati tradiciju svog kraja.
Predstavljena je labinska inačica narodne nošnje Istre koja
pripada starom kulturnom sloju prije svega zbog klinasto krojene
ženske suknje. Međutim, neophodno je da se one pomnije urede
za nastup kako bi se izbjegla neurednost kojoj pridonose rupe
na pojedinim dijelovima kao i napuštene niti na crvenim kanicama.
U starijoj inačici nošnje suknja je, uz košulju, nošena bez
pregače i marame oko vrata koji čine noviji pridodatak ovoj
starinskoj odjeći, a usudila bih se reći da se njihovom uporabom
umanjila ljepota, jednostavnost i prepoznatljivost ovog ruha,
posebice zbog desena materijala pregača. Šarolikosti nošnje
doprinijeli su i različiti rupci svezani ispod brade koji
su sasvim nepotrebni na glavama djevojčica. Vjerujem da dosta
njih ima dovoljno dugu kosu koja bi se mogla isplesti u pletenice
skupa sa bijelom vrpcom, i oviti oko glave na način kako je
to tradicijom zadano. Time bi oglavlje odgovaralo njihovoj
dobi, a umanjila se "šarenost" ove , inače jednostavne
nošnje. Muška nošnja u svim dijelovima tipski odgovara labinskoj
inačici istarske nošnje.
9. KUD "Dalmacija" - Dugi Rat
Vrlo dobra kostimna slika i u korčulanskim i u splitskim plesovima.
Jedinu primjedbu upućujem ponekoj spletenoj "ribljoj
kosti" koja nije tradicijski način češljanja, a danas
vrlo često viđena na nastupima kud-ova.
10. "Folklorni ansambl Broda" - Slavonski
Brod
U prvoj, bunjevačkoj koreografiji odlična scenska slika s
međusobno usklađenim dijelovima ženske nošnje, dobro obučenim
i nošenim. Međutim, u muškoj nošnji, kada se poseže za varijantom
nošnje sa crnim užim hlačama, tada se košulja uvlači u hlače,
a kada se radi o bijelim širokim gaćama, tada se košulja oblači
povrh njih. U drugoj koreografiji su predstavljeni građanski
plesovi u odjeći koja stilski odgovara modi 19. stoljeća s
raskošnim ženskim haljinama s krinolinama I muškim frakovima.
Vrlo dojmljivo!
11. KUD "Matija Gubec" - Gornja Stubica
Već niz godina pratim ovo Društvo na različitim smotrama folklora
na kojima prezentiraju tradiciju svog zavičaja. Na svim nastupima
zadržavaju visoku razinu izvedbe, a narodnim nošnjama kao
njezinom sastavnom dijelu pridaju dužnu pažnju. I ovom prigodom
su bili besprijekorni u njezinom scenskom prezentiranju.
Vesna Zorić, prof. v.r.
POVRATAK NA VRH
|
