╨╧рб▒с>■  ╙╒■   ╤╥                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            ье┴7 Ё┐рbjbjUU 8:7|7|UК      l|||||||b#b#b#8Ъ# ж#t╒@╢&$&$"H$H$H$H$H$H$X?Z?Z?Z?Z?Z?Z?$ЛA лCp~?|H$H$H$H$H$~?f6||H$H$П@f6f6f6H$~|H$|H$X?f6H$X?f6Ўf6\<:р>,||D?H$$ └52a ├bb#╞+@ ? D?е@0╒@?.D5`DD?f6Р╓fЪ||||┘Hanibal Dundovi IZVJE`E Uvodne primjedbe U dva dana, subotu popodne i nedjelju prije podne, odvijao se program Susreta s 2 razli ita programa. Na Susretima sudjelovalo je ukupno 11 druatava, svatko s dvije to ke, sa izuzetkom  Matije Gupca , Gornja Stubica, koje je nastupilo samo drugi dan, u nedjelju, s jednom to kom. Najava programa Rado vjerujem da predstavljanje druatava publici putem najave mo~e imati svoje opravdanje i da na tome neka druatva vjerojatno insistiraju. Meutim, kako tiskani program donosi upravo te podatke, ovakva najava posve je nepotrebna; ona ne samo da vremenski optereuje predstavu, ona joa i prekida kontinuirano odvijanje programa i time remeti ukupni dojam. Usmena najava treba biti kratka i u njoj samo najosnovniji podaci: naziv to ke i izvoa a, te ev. ime koreografa, ali onda i ostalih sudionika (!) i voditelja. Predla~em da se ovo korigira ve na slijedeem Susretu. Pozornica u Sportskoj dvorani bila je definirana u pozadini ukusno aran~iranim horizontom s primjercima narodnog veza, te sa strane atandovima na kojima su bili ponueni predmeti narodne radinosti, suveniri i dr, ato je uz rasvjetu inilo privla an i funkcionalan izvoa ki prostor. Program Susreta Predstave su se odvijale prema unaprijed utvrenom programu, uredno i bez zastoja. Razina izvedenih to aka (uz rijetke izuzetke) bila je viae nego zadovoljavajua. Ovdje bih posebno istakao zna ajan pomak u vokalnoj pratnji koja godinama predstavlja problem. Nadati se je da e ovaj pomak biti konstanta u daljnjem radu druatava i buduih Susreta. Uz neprisustvovanje naaih renomiranih amaterskih ansambala, uglavnom iz veih gradova, ato je ve postala uobi ajena praksa (?!), druatva koja su nastupala u zavranici ovih Susreta, pokazala su svoje ne male sposobnosti i tako dobila priliku da se istaknu, ato su i zaslu~ila. Poseban program za sudionike Susreta  Organizacija Odvijao se tijekom subote prije podne (upoznavanje grada iz autobusa, uz voenje), posjet galeriji Hlebine i galeriji Josipa Generalia. U nedjelju prije podne, prije drugog nastupa u Sportskoj dvorani, uprili en je na glavnom trgu mimohod svih grupa u narodnim noanjama. Takoer, svaki sudionik dobio je bed~, suvenir i dr. Ve iz izlo~enog mo~e se vidjeti da je ovaj Susret bio odli no organiziran, moglo bi se ak rei grandiozno. 9. SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA Koprivnica, 19.  20. listopada 2002.  `portska dvorana 1. KUD  KOPRIVNICA , Koprivnica  Lepa moja gorica zelena  pjesme i plesovi Zagorja Uvodna pjesma sna~no intonirana. Ukupna slika dojmljiva, no kod nekih pjesama zbog manjeg broja muakih izvoa a dolazi do neravnote~e u volumenima muakog i ~enskog zbora. Kod plesa i pjesme  Igrajte nam mu~ikaai dvije lese sa svake strane u pozadini, malim pomacima u prostoru sitnim koracima s privla enjem, stilski treba biti vrae. Kraj to ke zahtjeva neato ~ivlje plesanje. Sve vrlo uredno i kao cjelina stilski odmjereno.  Zorja, moja zorja  pjesme i plesovi Podravine Brojni ansambl discipliniran. U br~im dionicama plesa, pogotovo u vrtnjama, po~eljno neato viae poleta. Ukupni dojam vrlo dobar. Vidljiv napredak grupe. Primjetan dobar rad voditelja. 2. KUD  PETAR PRERADOVI , urevac  Li ki plesovi Tekst uvodne pjesme  Dalmacijo lijepih djevojaka ne ini se vjerodostojnim; vrlo rijetko se u pjesmi jednog kraja govori o drugom (utjecaji u melodiji da, u plesu/plesanju da, ali u tekstu rijetko, gotovo nikako), no da je tekst i autenti an, on nije tipi an i ne bi ga trebalo rabiti. Kolovoa u aaljivoj pastirskoj igri ( vujo ) glasovno uvjerljiv. U ~enskom mimi kom plesu  paun , kod gesta, treba se kloniti oatrih pokreta koji djeluju vojni ki, a trebalo bi ~enski lirski.  Zagorski plesovi To ka zapo inje pjevnim uvodom ( Oj, Jelo ) u zanimljivom aran~manu. Sve ato dalje slijedi ( Igrajte nam mu~ika~i , polkica, drmea) ni~e se sigurno, poletno i ato je najva~nije pro~ivljeno. Dobar rad voditelja. 3.KUU  VESELI MEIMURCI  akovec  Igrajte nam japa  meimurski plesovi Dijelovi to ke ( Meimurski lepi de ki i drugi) kod momaka u koraku s privla enjem, te u parovima sa aeairima, bili su vrsti kako to stil plesanja ovog kraja zahtijeva. No, tzv.  kri~ni korak kod plesa a bio je dvostruko polaganiji, ato ve plesno djeluje neprirodno. Zaato? Ne mogu to izvesti? Bilo bi dobro da plesa i raspola~u s neato viae plesnosti. Izvedba u cjelini korektna iako za  vesele Meimurce nedovoljno pro~ivljena.  Posko nica  meimurski plesovi Kao i gornja to ka, izbor meimurskih plesova i pjesama u korektnoj izvedbi. Udarci plesa a nogom o pod ovako izvedeni  neprirodno i isforsirano  stilski je odudaralo od onoga ato mo~emo nazvati meimurskim stilom plesanja. Grupa blizu izvornoj, no nedostaje joj neato viae prirodnosti. 4. FA  GRUBI`NO POLJE  Lepo ti je zbora pogledati  pjesme i plesovi Pokuplja Uvodna pjesma u duetu: muaki glas pjeva u stilu li kog (kordunaakog?) pjevanja, ato odudara od onog ato Pokupljem zovemo. To ki u cjelini nedostaje dovoljno  reprezentativnog materijala, pa ona djeluje nekako  isprazno i  neuvjerljivo. Sav u plesovima izneseni plesni materijal, nije niata drugo nego  vezni koraci koji kao takvi  neutralni, nedovoljno upuuju na plesni folklor jednog kraja. Na taj na in itava jedna regija, i ne nezanimljiva, ovdje je svedena na nekoliko  polukoraka . Nasuprot ovome, ansambl je to ku izveo disciplinirano i uredno.  Tkoj┤ za kolo, nek┤ ide u kolo  plesovi i pjesme Bilogore Za folklor Bilogore, plesni i pjevni, pa i noanja, ne mo~e se rei da je scenski posebno atraktivan i za scensku obradbu zahvalan. Utoliko je svaki pokuaaj na ovom polju vrijedan pa~nje. Meu plesovima koji si izvedeni korektno, zanimljiva je ideja nijemog kola, pri emu se uje samo aum koraka, koji postaje sve tiai i polaganiji. Sam kraj to ke, uz pjesmu  Hop, lane Milovane (obi no vezana na Podravinu) dolazi nekako naglo, nepripremljeno, ato ateti to ki. 5. FA  MATIJA GUBEC , Karlovac  Evo mi kola koga j┤ voja - kolo posko ica,  lino Ve sam viae puta naglasio kako je dobra izvedba  posko ice , uz joa neke plesove, kamen kuanje ne samo za pojedine plesa e, nego i za cijelu izvoa ku grupu. Ples je ovdje bio dovoljno razigran da nas uvjeri u vjerodostojnost onoga ato se odvija na pozornici. Plesa i su uspjeli stilski do arati ovaj mediteranski ples, pri emu je kolovoa, kao va~na uloga u plesu, u svojim komandama bio uvjerljiv, a lijeri ar vrsta podraka plesu. Koreografski, posebno je bio uspio dio u kojem dva para, svaki ponaosob, izvodi svoju plesnu dionicu. Ovdje bi bilo dobro, ako je to mogue, uvoenje joa jednog para sa sli nim zadatkom, ato bi ovu ideju dodatno poja alo.  Volim gajde neg┤ tambure troje - plesovi i pjesme Baranje Iza duhovito odabranog naslova vidjeli smo pjesme i plesove Baranje. Kako ve naslov sugerira, ovdje su u centru interesa gajde. U svim sastavnicama ove to ke u tome se i uspijeva. Jedina primjedba ti e se ~enskog sola u pjesmi orijentalnog ugoaja(?), ato distonira sa ukupno prikazanim materijalom, a svojom izvedbom nije na razini ina e vrlo uspjele to ke. FA  Matija Gubec doaao je na Susrete s dvije zanimljive koreografije u dobrim izvedbama, koje su unijele svje~inu u program Susreta. Primjetan dobar rad voditelja i vidljiv napredak grupe. 6. KUD  `UMARI , Vinkovci  }enina volja  plesovi i pjesme Posavine U poznatoj koreografiji, ve klasici folklornog plesnog repertoara, redaju se pjesme i plesovi. Kod  Leneka , pjesme uz scenski pokret, pokret je mjestimice groteskan (djevojke ostaju pognute u stop slici, kao na startu neke trke, ato djeluje groteskno i neodgovarajue). Kod plesa  kosci kose momci nakon koanje stanu ukopani u pozi, kao da e krenuti u odlu ujui boj (opet stop slika!). U ina e dobro izvedenoj i poletnoj to ki, ovi detalji svojom nezgrapnoau snizuju ukupni dojam.  Kola iz Slavonije To ka lijepo zapo inje skupnom pjesmom  Oj, rastiu.. ; slijede uobi ajeni plesovi  Hajd, na lijevo i drugi, uglavnom u dobroj izvedbi. U  kolu , meutim, po imalja se uope ne uje, ne znam kako to uope mo~e funkcionirati. U  slavonskom kolu za koje se mo~e rei da je jedna institucija, pjesma u kolu ovdje se izjedna ava s posko icom u kolu. Zaato? Vinkovci, kada se radi o slavonskim kolima, trebaju u svemu biti pouzdani tuma i svoje tradicije. 7. KUD  VELIKA MLAKA , Velika Mlaka  Jurjevski obi aji To ku otvara jurjevska pjesma duga i jednoli na. Ona se prote~e cijelom to kom. Slijede plesovi  sito ,  drmea , otplesano dosta ~ivahno. Na kraju momci preska u krijes, koji je ovdje predo en  kup ekom gran ica. Da je jurjevska pjesma bila otpjevana dobro u nekom suvislom aran~manu i da su de ki skakali preko ne ega ato bi gledateljima moglo do arati jurjevski krijes, ova to ka mogla bi biti i zanimljiva. Mo~da to joa uvijek mo~e biti.  Plesovi Bizovca U dva tipa noanji ansambl izvodi nekoliko tipi nih slavonskih kola:  kolo ,  kabanica i druge. Starije ~ene koje se u to ki pojavljuju, po etno nisu baa pomogle u pjesmi mo~da i zbog nesigurne tamburaake pratnje na po etku, kasnije se pomo ~ena u pjesmi mogla osjetiti. Plesno,  kolo je bilo dobro otplesano sna~no i kompaktno. 8. RKUD  RUDAR , Raaa  Labinski tanac na lesi Duga uvodna aetnja uz ro~enice. Slijedi ples balun uz pratnju miha, usporedno s plesom, sa strane odvija se igra  aije-aete (po dalmatinski, kako se to ka~e na istrijansku?)  Labinski tanac na nogi Uz dva miha i ro~enice.  Rudar je izvorna grupa i svira i na ro~enicama i mihu znaju dobro svoj posao; plesa i su ipak neato drugo. Kod aetnje u paru nekih plesa a, dr~anje je izrazito loae: neki mladi plesa i kao da ih dr~i lumbago. Izvornost ne mo~e biti pokrie za loae, neestetsko dr~anje, pogotovo na pozornici. U ovoj to ki pojavljuje se jedan novi instrument  usna harmonika. Ona lijepo svira, ali mi svira a ne mo~emo vidjeti, on je iz nekog razloga dobro i uporno skriven iza drugih izvoa a. Ve iz gornjeg se vidi da svaka grupa, i ona izvorna, mora imati voditelja koji je odgovoran za nastup i ovako neato mora zamijetiti i intervenirati, makar i na pozornici (to je kod izvorne grupe jednostavno). 9. KUD  DALMACIJA , Dugi Rat  Plesovi otoka Kor ule Od to ke sastavljene od plesova zasnovanih isklju ivo na trokoraku i polkicama, te druatvenim igrama s pantomimom, ne treba mnogo o ekivati: sve to postoji, ima svoju druatvenu funkciju i treba izvoditi i prikazivati. Koji put je samo problem s pantomimskim dijelom u njima zbog mogue nevjeatine. Korektna koreografija u korektnoj izvedbi.  Stari splitski plesovi I ovdje trokoraci i polkice, ali dostojanstveno dr~anje plesa a i elegantna noanja starog Splita, i sve je druga ije. Stilski odmjereno. 10.  FOLKLORNI ANSAMBL BRODA , Slavonski Brod  Bunjeva ki plesovi U uvodnom plesu  rokoko , u prateoj pjesmi ( Oj, djevojko Bunjevko ) drugi glas je vodei (?). U nizu plesova koji slijede ( srdim se duao , moma ko ,  veliko ) veina plesa a pokazuje plesnost potrebnu za izvoenje bunjeva kih plesova. U jednom dijelu, pred kraj to ke, plesa i su malo po~urili i na trenutak bili u raskoraku s muzi kom pratnjom, no to nije kvarilo opi dojam. Nakon duljeg vremena jedna grupa otplesala je bunjeva ke plesove kako treba.  Hrvatsko kolo - starogradski plesovi Plesa i i plesa ice u toaletama i sve anim odijelima, elegantnim koracima klize pozornicom kao na svojim promenadama, balovima, redutama i drugim prilikama. Ipak i ovdje treba voditi ra una da na sceni doslovno svaki korak i svaka najobi nija gesta zna biti va~na, zna ajna u nekom smislu. Ne mo~e se na njoj hodati  privatnim korakom, on kao i sve drugo na sceni mora na izvjestan na in biti posebno dotjeran, stiliziran. Ovdje smo vidjeli neke plesa e koji su se aetali privatno, a ne kao plesa i  plesno. Simpati no. 11. KUD  MATIJA GUBEC , Gornja Stubica  Plesovi i pjesme stubi kog kraja Uvodno je nastupio vokalni kvintete starijih ~ena koje smo uli i u boljoj formi, no uvijek je lijepo dovesti na pozornicu starije izvoa e koji ve svojom dobi mogu jam iti autenti nost. U poznatom nizu plesova stubi kog kraja od  ~enine volje nadalje, susreemo se s najva~nijom odlikom ovog ansambla  lakoom plesanja. Izvorna grupa. Zagreb, 30. listopada 2002. Hanibal Dundovi, v.r. Mihael Feri 35 000 SLAVONSKI BROD Petra Kreaimira br. 6 Tel. 035/446 620, mob. 091/518 1806 OSVRT NA GLAZBENI PROGRAM 9. SUSRETA HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA I. Opi dojam Na 9. Susretu hrvatskih folklornih ansambala u Koprivnici 19. i 20. listopada 2002. godine sudjelovalo je 11 folklornih ansambala, od kojeg je broja 10 ansambala nastupilo na dva koncerta, a jedan samo na drugom koncertu. Svi su ansambli bili dobro pripremljeni i uvje~bani, cjelokupni je program bio ujedna en, bez oscilacija i veih padova, a izvedbe zanimljive i raznovrsne. Izvoene su koreografske obrade plesova iz zavi aja, aireg okru~enja ili drugih krajeva Hrvatske, scenske obrade obi aja, te glazbene obrade hrvatskih narodnih pjesama i plesova u vokalnoj, instrumentalnoj i vokalno-instrumentalnoj izvedbi. Pored imena autora koreografije u programskoj je knji~ici trebalo upisati autore glazbenih obrada kako ne bi ostali anonimni, a da bi se komplimenti ili primjedbe mogle uputiti onome na koga se odnose. Ako je autor koreografije i obraiva  glazbe, onda to treba navesti. Istu sam primjedbu dao na 7. Susretu hrvatskih folklornih ansambala, no nije uva~ena. Kod nekih ansambala meu plesa ima, pjeva ima i svira ima ima dosta dje aka i djevoj ica, pa ak i djece ato se odra~avalo u vizuelnom neskladu, pjesmi i plesanju. Nedostatak odraslih nadomjeata se djecom, i to je realnost nekih druatava. U ansamblima gdje je viae takvih lanova (dje aka mutanda i postmutanda) pjevanje je nedore eno, glasovno nezrelo, pa ak i intonativno upitno. Izuzimajui spomenutu primjedbu, kod veine je pjevanje skladno i intonacijski isto, postava glasa (impostacija) dobra, a tonaliteti i opseg melodije i prateih glasova podeaeni mogunostima pjeva a. Odstupanja su gotovo zanemariva. Kod veine je plesnih ansambala nesrazmjeran odnos ~enskih i muakih plesa a i pjeva a. Muakih je premalo, a nedostatak je joa uo ljiviji ako su u ansamblu umjesto odraslih dje aci i djeca. Osim vizuelnog nesklada, taj se nesrazmjer naro ito odra~ava na pjesmi i pjevanju. Meu svira kim sastavima najviae ima tamburaaa u kombinaciji sa jednom ili dvije violine, tamburom samicom, gajdama i dudama. Svi oni prili no dobro vladaju svira kom tehnikom, uigrani su i dobro uvje~bani. Nastupio je i jedan sastav mandolina, vrlo dobre i profinjene svirke, te svira i dvojnica, sopela, miha i usne harmonike. I nekih je ansambala cike i vriska bilo preko mjere i dobrog ukusa, pa je u prvi plan doala cika i vriska pokrivajui lijepo pjevanje i dobru svirku. Tekst najave nastupa treba maksimalno kratiti. Na prvoj koncertnoj ve eri najave su bile duge i preopairne, ato je razbijalo koncentraciju i ugoaj. Na drugom je koncertu propust popravljen. Susret je pratilo brojno gledateljstvo koje je znala ki reagiralo na svaku uspjelu izvedbu. Organizacija manifestacije uzorna. Susreti su imali sve atribute te kulturne manifestacije. Organizatori su se svojski trudili da svaki trenutak boravka ispune raznim bogatim sadr~ajima, upoznavanjem znamenitosti grada i okolice, dru~enjem i razmjenom iskustava, nezaboravnom veselicom u Koprivni kom Ivancu, te brojnim prigodnim darovima i poklonima koji su uru eni svim ansamblima, njihovim predstavnicima, voditeljima, te svima ostalima koji su na bilo koji na in sudjelovali u ovoj lijepoj i uspjeloj manifestaciji. II. Osvrt na glazbeni dio programa 1. KUD  KOPRIVNICA , Koprivnica isto i skladno pjevanje u koreografiji  Lepa moja gorica zelena . U dvoglasju se udvaja vodea melodija umjesto da se pjeva solo, a pratee glasove pjevaju svi ostali. Tamburaaki orkestar brojan (col orkestar) s sva berdeta i ponekim udvojenim tamburama. Preporu io bih da u sastavu svaka tambura bude zastupljena jednom tamburom, a da viaak svira a izvodi pratnju drugoj koreografiji. Svirka skladna, uvje~bana, a povremene intonativne ne istoe (Bistranjski drmea) vjerojatno su uzrokovane kvalitetom glazbala, povranim ugaanjem, ili loaim i dotrajalim ~icama. Svirka dvojnica ugodno osvje~enje. Pjesme i plesovi Podravine  Zorja, moja zorja demonstrirale su sve odlike folklorne glazbe toga kraja: ujedna eno pjevanje, zahtjevnu solo rolu veeg tonskog opsega, te vrlo dobru svirku. Solo pjesma otpjevana je emotivno i do~ivljeno. Interpretacija dojmljiva i uvjerljiva. U svirku tamburaakog sastava izvrsno se uklopio gajdaa. Muaki zbor uredno pjevao, kao i ~enski. 2. KUD  PETAR PRERADOVI , urevac U koreografiji  Li ki plesovi dominantan je ~enski zbor, dok je muaki manje jasan i izra~ajan zbog neprikladne intonacije. Sigurna i uvjerljiva po imalja dobro vodi pjesmu uz podraku vrlo dobrih prateih glasova. Intonativno isto i stilski skladno pjevanje. Svira  na li koj samici dobar i siguran. Izvedba zagorskih plesova ostavila je joa bolji dojam. Bolje je pjevao mjeaoviti folklorni zbor kod a capella pjevanja. Duo violina je sigurno vodio svirku tamburaake pratnje sastavljene od bra eva, bugarije i berdeta. Akordi ka, ritmi ka i basova pratnja precizna i nenametljiva. Raspolo~eni pjeva i i svira i stvorili su pravi ugoaj pjesmom  Igrajte nam mu~ikaai , te vrlo dobrom interpretacijom drmeaa. Mlad i perspektivan ansambl ujedna ena uzrasta i lijepog izgleda. 3. KUU  VESELI MEIMURCI , akovec Na dva koncerta ansambl predstavio dvije koreografije meimurskih plesova. U tamburaakom sastavu dosta dje aka i nekoliko odraslih. Unisono pjevanje uredno i intonativno isto, primjereno izvoa kim mogunostima pjeva a. Ples pratio instrumentalni sastav od violine i tamburaakog sastava. Svirka korektna, s napomenom da je kod prve koreografije pri jednoj promjeni tonaliteta bilo na mahove intonativne neusklaenosti violine i tamburaaa, a to se dogodilo i drugi puta. Ili bisernica nije bila ugoena, ili ima dotrajale ~ice, ili konji nije na pravom mjestu. Ubudue treba sve provjeriti. 4. FA  GRUBI`NO POLJE , Grubiano Polje Vrlo dobar mlad i uigran ansambl, znala ki i stru no voen. U svaku izvedbu u svoje pjevanje, svirku i plesanje unose emocije i oduaevljenje. Intonacija dobro pogoena, pa sve pjeva ke zadatke u solo ulogama (~enski i muaki glas), te zboru (~enskom i mjeaovitom) izvode bez napora, intonativno isto i optimalno zvu no. Kako muaki pjeva i mogu dobro zvu ati u mjeaovitoj postavi, pokazuje upravo ovaj primjer. Solo pjeva ica je jedna od rijetkih koja je uspjela pokazati umijee ornamentiranja pu ke melodije. Mladi tamburaaki sastav predvoen vrlo dobrim primaaem uigran i veoma pouzdan. U plesovima i pjesmama Bilogore istakao se zapa~enom svirkom na dobroj tamburi svira  samice. Svira  na dudama korektan, a tamburaai takoer. Izvrsno je pjevala solistica uz pratnju samice. Bilo je obilje kontrasta u zvukovnoj boji i intenzitetu zvuka, a sve se to postiglo vjeatim kombiniranjem raznih glazbala, te pjeva a i svirke na tradicijskim glazbalima. Efektne su bile dinami ke gradacije u crescendu i decrescendu, uzorno je bilo ubrzavanje i usporavanje tempa izvedbe u  nijemom kolu , a kod pianissima u ritmu plesnih koraka izvedba je bila na vrhuncu umijea i mogla je tako zavraiti. Ovo napominjem i posebno isti em, jer veina koreografa efekte vidi samo u ubrzavanju tempa izvedbe do neprirodne brzine. 5. FA  MATIJA GUBEC , Karlovac Posko ice u kolu lino pjeva ice su pjevale s naporom, skoro na granici mogunosti. Svira  na lijerici solidan, a izvedba uvjerljiva. Glazbene mogunosti i vrline ansambla doale si viae na vidjelo u plesovima iz Baranje. U uspjelu izvedbu uklopilo se mnogo toga: dobre glazbene obrade, zvu ni kontrasti i razne kombinacije izvoa a od instrumentalnih (gajde) do vokalnih sola (~enskih i muakih), muakih pjeva a u prateom glasovima, ~enskog trija i mjeaovitog zbora, te svira a tamburaakog sastava voenog izvrsnom svira icom violine. Cijeli je njihov nastup bio dijalog izvoa kog ansambla, meusobno repliciranje, natpjevavanje i nadigravanje. I ovdje se izvrsna vokalna solistica isticala vjeatinom ornamentiranja pjesme i dobrom interpretacijom. Vizualni utisak krasan! Ansambl se potpuno u~ivljava u svaku izvedbu unosei u pjesmu i svirku radost muziciranja. 6. KUD  `UMARI , Vinkovci Jedan od rijetkih ansambala u kojem svaka plesa ica ima muakog para, i koji nije u nesrazmjeru ~enskih i muakih plesa a i pjeva a kakav je bio kod veine ostalih. U pjesmi  Sejala sam lenek po imalja dobro vodi pjesmu, dok je prateim glasovima potrebno viae ja eg i tamnijeg tona. Na nekim je mjestima bilo malih intonativnih nejasnoa. Svira i veoma uigrani, bez svira ko tehni kih poteakoa, a sviraju s lakoom i bez napora. Konstantno dr~e pravi tempo u posavskim pjesmama i plesovima, bez oscilacija i ubrzavanja. U mjeaovitom zboru ~enski glasovi mnogo bolje zvu e zbog viae intonacije, a vjerojatno i razloga da je u sastavu prateih glasova premalo altova, odnosno pjeva ica tamnijeg i dubljeg glasa. U koreografiji  Kola iz Slavonije poslo~ena su viena i esto izvoena slavonska kola uglavnom u prebrzom tempu. Autori su efektan zavraetak tra~ili u brzom i ubrzavanom tempu. Zagovornici takve prakse klimaks izvedbe vide u furioznom tempu koji je po pravilu na kraju. U brzom se tempu ne mogu ispjevati stihovi kolskih napjeva, a takav je pristup i stilski pogreaan. Nadalje, kolski napjev u slavonskom kolu (drmeau) pjeva se uz lagani aetani korak bez svira ke pratnje, u dvostruko sporijem tempu, a ne u istom tempu kola, koji je i za kolo prebrz. 7. KUD  Kolo , Velika Mlaka Izvrsno polagano a capella pjevanje u Jurjevskim obi ajima Velike Mlake u izvedbi pjeva ica starije dobi i uspjeloj kombinaciji s djevoja kim zborom. Veoma sigurna po imalja dobra glasa, sigurni i zvu ni pratei glasovi, stilski uzorno, isto i do~ivljeno pjevanje. Lijepa obi ajna pjevana tema u uvodu. Instrumentalnu pratnju ine dvije violine i tamburaaki sastav, a svira i su raznih uzrasta: djeca, dje aci i odrasli. Svirka korektna, egedaai uzorno vode svirku, a pratnja uredna. Vrlo dobra svirka u drugoj koreografiji, a ~enski pjeva ki zbor uz potporu pjeva ica starije dobi pjeva skladno i isto. Premalo je muakih u kolu, a samo jedan od njih pri pjevanju jedva da otvara usta, a ostali aute. 8. RKUD  RUDAR , Raaa U ansamblu opet djeca, djevoj ice i dje aci, te nekoliko odraslih parova. Svirka u mantinjadi (instrumentalnom uvodu u sve anost i ples) na sopelama i mihu vrlo dobra i skladna. Vjeati svira  miha sigurno barata glazbalom. Kod druge su koreografije svira i (2 miha, 2 sopele i usna harmonika) bili pokriveni plesa ima koji su cijelo vrijeme njihove svirke stati no boravili na sceni i zaklanjali vidik. Svirku bez plesa i viaekratno ponavljanje istih tema treba kratiti, svira e postaviti pred gledaliate, a ne u zaklon. `teta je ato ansambl nije demonstrirao istarsko pjevanje, i ato se u svom nastupu ograni io samo na plesanje i sviranje. 9. KUD  DALMACIJA , Dugi Rat Ansambl krasna, skladna izgleda, podjednake dobi i veli ine. Elegantni i graciozni u dr~anju i plesu. Mandolinski sastav svira tehni ki dotjerano, ritmi ki precizno, u pravom tempu, metronomski to nom. Kor ulanske i Stare splitske plesove na mandoline sviraju s mekim i finim tonom, dobrim tremolom i kultiviranom akordi kom i basovom pratnjom. Svira ko tehni ki i stilski uzorno, naro ito u splitskim plesovima. Uspjeanom sluanom dojmu svakako su doprinijele i dobre obrade, naro ito opet u splitskim plesovima, te metri ke i ritmi ke izmjene plesnih tema. 10.  FOLKLORNI ANSAMBL BRODA , Slavonski Brod Skladna i dotjerana tamburaaka pratnja u  Bunjeva kim plesovima , intonativno isto pjevanje plesnog ansambla u istoj izvedbi. Iako znatno pomlaeni tamburaai su bez poteakoa odsvirali zahtjevan program bunjeva kih kola koja od svira a tra~e koncentraciju, dobru memoriju i prili no svira ko umijee. Interpretacija starogradskih plesova odisala je kultiviranim i mekim tonom, te finim dinami kim gradacijama koje i prili e salonskoj glazbi i plesu. Bilo bi dobro kada bi se u instrumentalnoj pratnji viaekratno ponavljanoj temi promijenio tonalitet, napravila pokoja varijacija melodije, ili pak promijenio registar tonske boje upotrebom drugih tambura u voenju melodije. 11. KUD  MATIJA GUBEC , Donja Stubica Ansambl nastupio na samo jednom koncertu drugog dama. Lijepo (arhai no) pjevanje skupine starijih ~ena. Ostali lanovi ansambla u zrelim godinama dobro pjevaju, a samo na trenutke gube dah zbog tempa i pjevanja bez svira kih intermezza. Iako je u zboru 9 muakih pjeva a, i ovdje je dominantan ~enski zbor. Tamburaaki sastav dobar, ako se izuzmu ritamski problemi s triolama u raapi. Koliko je meni znano raapa je meksikanski ples i ne znam od kada je to ples Stubi kog kraja? U Slavonskom Brodu, listopada 2002. godine. lan Stru nog povjerenstva: Mihael Feri, v.r. Vesna Zori, prof. Osvrt na nastupe sudionika na 9. susretima hrvatskih folklornih ansambala Koprivnica, 19-20.listopada 2002. godine Ovogodianji 9. susreti hrvatskih folklornih ansambala mogu poslu~iti kao odli an primjer uspjeane organizacije i gostoljubivosti. Dobrodoala je odluka da Susreti traju dva dana tijekom kojih je program kvalitetno rasporeen - pru~ena je mogunost nastupa s dvije to ke, a isto tako i mogunost meusobnog dru~enja i upoznavanja Koprivnice i njezine okolice ato e, vjerujem, mnogima ostati u lijepom sjeanju. Neupitna je vrijednost bavljenja ovim dijelom tradicijske kulture tako velikog broja mladih ljudi, ali jednako je tako vrijedno i sklapanje novih poznanstava i upoznavanja podru ja izvan svog zavi aja. Isto tako, dobra je odluka organizatora ato je svim sudionicima omogueno praenje programa tijekom kojeg su imali prilike vidjeti  kako to rade drugi . Jedina primjedba odnosi se na rasvjetu koja nije pokrivala cijeli prostor u kojem su se grupe kretale, tako da je bilo previae sjena i  mraka . U programu je sudjelovalo 11 kud-ova s koreografijama svog zavi aja i drugih podru ja Hrvatske. `to se ti e narodnih noanji kojima sam kao lanica Prosudbene komisije pridavala pa~nju, generalno gledajui, veina ansambala bi zadovoljila vrlo visoke kriterije. Voditelji veine KUD-ova svjesni su svih relevantnih komponenti koje noanja mora sadr~avati. U prvom redu, ovdje se podrazumijeva njezina kompletnost, ato zna i da se jednaka pa~nja posvetila na inu ealjanja i pokrivanja glave, kao i odjei i obui. Nedostatkom samo jednog od spomenutih elemenata naruaava se sklad i autenti nost noanje. Veliku va~nost u scenskoj slici imaju urednost, ispeglanost i istoa svih dijelova noanje. Bitni kriteriji u ocjenjivanju predstavljaju pravilno obla enje i meusobna usklaenost dijelova noanje (du~ina prega e i ruba e ili tehnike ukraaavanja - vez ili tkanje), te kvaliteta izradbe rekonstruiranih noanji. Kod ponekih, rekonstruiranih noanji, ima dosta lutanja i odmaka. Veliku pomo pri rekonstrukciji pru~aju Priru nici za rekonstrukciju narodnih noanji u izdanju Hrvatskog sabora kulture, a predloaci za izradu mogu se potra~iti u bilo kojem muzeju koji posjeduje etnografsku grau gdje se predmet mo~e posuditi ili fotografirati kako bi krajnji rezultat bio zadovoljavajui, a samim time zaatitio i o uvao ovaj vrijedan segment naae tradicijske baatine. Najva~niju ulogu u tome trebali bi imati voditelji druatava koji bi s izraiva ima noanji morali biti usko povezani, te prije same izrade to no utvrditi svaki detalj. Viae primjedbi je upueno na ra un ~enske noanje, s obzirom na to da je muaka noanja manje zahtijevna i raznovrsna. Pohvale, primjedbe i savjete uputit u svakom druatvu posebice. KUD  Koprivnica I ove godine su se lanovi KUD-a predstavili na primjeran na in. U prvoj, zagorskoj koreografiji, vrlo uredni, pravilno obu eni, kompletni i raznovrsni. Izostanak jednoli nosti scenske slike postignut je dvojakim prega ama  bijelim i crnim vezenih razli itim biljnim ornamentima, te oglavljima  djevoja kim pletenicama i rupcima svezanim na zatiljku. U drugoj, podravskoj koreografiji, u noanjama nedalekog Koprivni kog Ivanca, ponovno su zasjali u punoj ljepoti. KUD  Petar Preradovi  urevac Ovo Druatvo imala sam prilike vidjeti na 4. ~upanijskoj smotri folklora u urevcu gdje su takoer nastupili s li kom koreografijom. Primjedbe i savjete koje sam tada uputila su prihvaene i donekle realizirane jer rekonstruirane su tek dvije prega e, nedostaju tkani ~enski i ko~ni muaki pojasevi, te poboljaanje muakih prsluka. Najva~nije u svemu tome je injenica da je vodstvo Druatva svjesno nedostataka i rijeait e ih zasigurno na najbolji mogui na in, kada im to dopuste financije. Osvrnula bih se na dvije rekonstruirane prega e. Ne znam po kojim su predloacima raene i da li su uope raene prema predloacima ili su plod trenutne inspiracije izraiva a? Naime, vunene rese su preduge spram otkanog dijela a i sama ornamentika i boje su dosta upitne. Predla~em da prije slijedee narud~be doete u Etnografski muzej gdje emo vam prezentirati nekoliko primjeraka prega a koje mogu poslu~iti kao predloaci za rekonstrukciju. U drugoj, zagorskoj koreografiji, primjerno i skladno obu eni i djevojke i mladii, uz napomenu da se, prema kazivanju starijih kaziva ica, prega e vezuju povrh ko~nih remena tako da sprijeda ostaje vidljiva samo polovica remena.  Veseli Meimurci  akovec akov ani su se predstavili dvjema meimurskim koreografijama u razli itim ina icama meimurske ~enske noanje. U prvoj ona je sadr~avala bijele kruto  faldane ruba e sa svim pripadajuim elementima  oplee, prega a,  tibet ,  poculica , visoke cipele, a u drugoj, uz spomenuto,  atofane ruba e razli itih uzoraka. Odli no obu ene s uredno privezanim  tibetima . ini se da se svako druatvo najbolje zna obui u noanju svog zavi aja. Muaki lanovi takoer kompletni, ovaj puta sa crnim hla ama uvu enih nogavica u izmama, no poneka se ruba a, vjerojatno od sjedenja izgu~vala. Ostavili su izvrstan dojam kao i na 11. smotri meimurskog folklora u Donjoj Dubravi. FA  Grubiano Polje Za pokupsku koreografiju odabrana je noanja kupine ko-bratine koga tipa. Nastupili su u rekonstruiranim noanjama koje sadr~avaju sve potrebne i meusobno usklaene dijelove prema ornamentici (poprsnica,  tace , prega e). Meutim, ini mi se da je pogreano odabran materijal za izradu ruba a i prega a koji bi trebao biti neato vraeg tkanja, i ponovno se javlja upitna ornamentika pojedinih tkanih dijelova. Isto tako kroj rukava opleka preairok je za ovaj tip noanje. }enske kapice potrebno je upotpuniti ukrasnim elementima. Prije nastupa provjeriti da li su prega e dovoljno stegnute kako se ne bi pri plesanju olabavile i sprijeda neuredno spustile. Generalno gledajui, ovakva rekonstrukcija noanje je stilski zadovoljavajua i scenski vrlo efektna, no pristalica sam mialjenja da bi svaka rekonstrukcija trebala biti ato vjernija originalu. (vidi uvod). U bilogorskoj koreografiji je kostimna slika odli na  uredni, kompletni, raznovrsnog ealjanja i pokrivanja glave kod djevojaka. 5. FA  Matija Gubec - Karlovac Karlov ani su se predstavili hercegova kom posko icom i baranjskim plesovima. U prvoj koreografiji, vrlo jednostavna muaka i ~enska noanja predstavljena je korektno. Baranja je predstavljena podunavskim ina icama ~enske i podravskom ina icom muake noanje s prega icama. Kostimna slika je vrlo efektna, raznovrsna i dobro obu ena osim ~enskih kapica koje ne prekrivaju kosu skupljenu na zatiljku, ato joj je jedna od funkcija. U takvim slu ajevima je nepotrebno uplitati dodatnu pletenicu ili ako je prirodna kosa pregusta, nastojati je ato ploanije omotati na zatiljku kako bi se mogla podvui pod kapicu. 6. KUD  `umari - Vinkovci U prvom nastupu  `umari su izveli posavske pjesme i plesove u standardnim, jednoobraznim ~enskim i muakim noanjama. Dobro obu eni, usklaenih du~ina ruba a i prega a, te pravilno po ealjanih pletenica kod djevojaka. U svojim zavi ajnim noanjama jednako dobri, posebice djevojke s  divoja kim pletenicama . Predla~em jedino da se osim trobojnice oko pasa sve~e i pokoja druga ija tkanica, tek toliko da se ne zaboravi raznolikost tog dijela odjevnog inventara. 7. KUD  Velika Mlaka Iako ovo Druatvo djeluje tek nekoliko godina o ito je da su svladani svi zahtjevi scenskog prezentiranja narodne noanje. U koreografiji zavi ajnih jurjevskih obi aja mogla se vidjeti cijela lepeza ina ica narodnih noanji pomno ureenih i obu enih. Svaki komplet ~enske noanje sadr~i meusobno sukladne dijelove, te svaki od njih simbolizira dobne i statusne razli itosti lokalne zajednice. I u drugoj, bizova koj koreografiji ta je namjera vrhunski realizirana. Besprijekorno obu eni, u ina e vrlo zahtjevnu narodnu noanju, predstavljeni su najrazli itiji modaliteti ovog tipa noanje. Bravo! 8. RKUD  Rudar - Raaa Hvale vrijedna je mnogobrojnost sasvim mladih lanova ovog Druatva koji nastoje njegovati i sa uvati tradiciju svog kraja. Predstavljena je labinska ina ica narodne noanje Istre koja pripada starom kulturnom sloju prije svega zbog klinasto krojene ~enske suknje. Meutim, neophodno je da se one pomnije urede za nastup kako bi se izbjegla neurednost kojoj pridonose rupe na pojedinim dijelovima kao i napuatene niti na crvenim kanicama. U starijoj ina ici noanje suknja je, uz koaulju, noaena bez prega e i marame oko vr